Od Jadrana, preko tadašnjeg Carigrada, Putem svile sve do daleke Kine. Put je to koji je još u davnom 13. stoljeću prošao Marko Polo te tako trajno povezao Europu s Azijom. Godine je proveo na mongolskom dvoru, u službi slavnog vladara Kublaj-kana, gdje je upoznao Europi tada nepoznate običaje. Opisao ih je u svom glasovitom putopisu “Il millione”, prema kojemu su kasnije izrađivane karte Dalekog istoka.
U Europu je pak on sam donio dalekozor, sladoled i špagete, a s obzirom na ulogu koju je imao u povezivanju Zapada i istoka ne čudi da je baš njemu posvećen međunarodni znanstveni skup koji je pod nazivom “Istok susreće Zapad: kulturni i gospodarski kontakti Hrvatske i Azije od Marka Pola do danas”, održan na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prošlog tjedna.
Predavači iz brojnih država
U središte događaja stavljena je povijesna, kulturna i gospodarska veza Hrvatske i Azije pa je tako ova konferencija u četiri dana, na dvjema lokacijama, okupila velik broj akademika i znanstvenika iz područja kulture, povijesti, arheologije, antropologije te ostalih srodnih znanosti. Došli su gosti predavači iz veleposlanstava Narodne Republike Kine, Malezije, Indije, Indonezije i Irana. Program je organiziran u četiri sekcije. Skup je svečano otvorila doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer koja je istaknula kako je upravo Marko Polo, slavni putopisac i trgovac poznat po svojem putovanju Kinom, glavni lik ovog skupa jer upravo njegova otkrića povezuju dvije strane svijeta.
POVEZANI ČLANCI:
– Skup je prije svega organiziran prema ideji Odsjeka za povijest u povodu 700. obljetnice smrti Marka Pola, no tijekom organizacije shvatili smo da ima toliko veza između Hrvatske, a i šire, s Azijom. Tada smo došli na ideju da uključimo veleposlanike pojedinih azijskih zemalja, europske znanstvenike koji se bave tom temom... Svi napori bili su usmjereni k tome da se zanemarena tema odnosa s azijskim zemljama oživi u akademskoj zajednici – istaknula je Glazer.
Prodekan za međunarodnu suradnju doc. dr. sc. Wollfy Krašić u svom je govoru istaknuo otvorenost Fakulteta prema međunarodnim projektima. Vladimir Šumanović, pročelnik Odsjeka za povijest, naglasio je kako je Odsjek za povijest glavni katalizator organizacije interdisciplinarnih skupova koji ne samo da nose važnost za studente, nego i cijelu akademsku zajednicu.
Prvi ciklus predavanja započeo je predavanjem Jianzhonga Chena o arheološkim otkrićima porculana iz Dehua, pri čemu su se mogle vidjeti izložene porculanske skulpture. Slijedilo je predavanje mr. sc. Vicka Marelića, kustosa Interpretacijskog centra Marko Polo u Korčuli, o povijesnom nasljeđu Marka Pola te predavanje Zvonimira Stopića o hrvatsko-kineskim kulturnim odnosima u književnosti i filmu.
– Cilj je ovog multidisciplinarnog znanstvenog skupa da, kao i za Kristofora Kolumba, uočimo važnost putovanja Marka Pola za današnjicu. Na ovom skupu nastojimo putem raznih znanstvenih polja zaključiti koji je smisao Marko Polo dao vezama između Hrvatske i Istoka – pojasnio je Marelić.
Posjet Korčuli
Znanstveni skup zadržao se na prostoru Fakulteta hrvatskih studija 8. i 9. svibnja, obilježen predavanjima o povijesti trgovine hrvatskog i azijskog prostora, kulturnih i književnih poveznica, znanosti, tehnologije i obrazovanja te ekonomije i suvremenih odnosa.
”Koncept ljubavi u hrvatskoj i kineskoj tradicionalnoj književnosti”, “Marko Polo i Catalanski atlas”, “Globalna antika i Putevi svile”, “Kina iz perspective hrvatskih srednjoškolaca”, “Korejski vjetar puše u Hrvatskoj” bili su nazivi samo nekih od raznolikih predavanja, a organizirana je i radionica za studente kao posljednji događaj na Fakultetu hrvatskih studija. Idućeg dana, 10. svibnja, skup je otputovao na Korčulu gdje se u Gradskoj vijećnici održala svečana primopredaja porculana iz Kine kao simbol povijesne baštine dvaju kultura.
Iako je to tema o kojoj i dalje postoje brojne kontroverze, jedna od priča kaže da je Marko Polo, naime, rođen upravo na ovom dalmatinskom otoku. Tamo je, u neposrednoj blizini katedrale sv. Marka, smještena kuća koja je pripadala obitelji Polo i za koju se vjeruje da je u njoj rođen poznati trgovac, svjetski putnik i putopisac.
Druga priča pak kaže da je rođen u Veneciji, no svakako je u to vrijeme bila riječ o Mletačkoj Republici. Također, povijesno je potvrđeno da je Marko Polo 1298. godine sudjelovao u Bitki kod Korčule, koja se vodila između flote Mletačke Republike i Genove. Iako je branio otok, u konačnici je poražen i zarobljen tako da je njegova poveznica s Korčulom neraskidiva baš kao što je neupitan njegovo povijesno značenje za uspostavljanje veza između Europe i Azije.•