Živjeti u Zagrebu, a nadomak šume, inače je prestižna kombinacija, ali ona ne vrijedi u slučaju Sesveta i Dubokog Jarka. Umjesto oaze prirode i rekreacije, gusta je šuma za Sesvećane zabranjena zona koju zaobilaze u velikom luku jer je - minirana. Eksploziju otprije sedam i pol godina, kad je u zrak odletjelo vojno skladište smješteno u Dubokom Jarku - ili po domaći Glibokom Jarku - svi jako dobro pamte.
Zabranjeno fotografiranje
Šuma nikad nije očišćena od zaostalih projektila i odonda je malo tko u nju kročio. Uskom asfaltnom cestom dovezli smo se do ulaza u bivše vojno skladište. Iza zatvorene rampe s natpisima "minirano" u gustišu tek nekoliko ruševnih baraka, ali dvojica vojnika kratko su nam - po vojnički - zabranili fotografiranje "koje bi nam prisjelo". Okrenuli smo nazad, slijedivši savjet upućenih da ne manevriramo puno izvan ceste.
- Nedopustivo je da ovako krasna šuma na rubu naselja bude odsječena od svijeta! Samo je dvjestotinjak metara od naselja Selčine, stotinjak metara od športskog igrališta, a puna je neeksplodiranih naprava. Sesvete imaju oko 65.000 stanovnika, i Gliboki Jarek jedina im je mogućnost za park-šumu. Ne tražimo velike projekte, puno bi bilo već da ljudi onuda mogu slobodno šetati, dakle, da se razminira i otvori za javnost. Vojska ionako nema više ništa u bivšem skladištu - objašnjava nam Radoslav Dumančić, sesvetski zastupnik u Gradskoj skupštini. Uvjeren je da bi Grad lako postigao dogovor s Ministarstvom obrane o preuzimanju Glibokog Jarka. Tim više, veli, jer je i u neslužbenom razgovoru ministar Jozo Radoš pokazao dobru volju da ograđeno vojno područje uz cestu prema Varaždinu prijeđe pod civilnu nadležnost.
Koliko bi stajalo razminiranje i je li uopće to područje minirano, od mjerodavnih nismo uspjeli doznati. Tri dana uzadlud smo čekali odgovor Ministarstva obrane na ta pitanja.
Razvojači li se šuma, nastavlja Dumančić, gradski planeri imali bi priliku spriječiti još jedan - za Sesvećane - loš potez. Prijedlog Generalnog urbanističkog plana Sesveta, naime, koji treba do ožujka biti prihvaćen, zasad predviđa produžetak Nove Branimirove trasom između Sesveta i šume Duboki Jarak.
I Bandić bi otvorio Jarek
- Bilo bi opasno da brza cesta presijeca naselje od šume i prostora za rekreaciju. Trenutačno je tako zacrtano samo zato jer je posrijedi vojno područje, koje planeri po navici jednostavno zaobiđu dok crtaju karte. Međutim, ako Grad preuzme to zemljište, ima slobodu da slijedi logičan prijedlog iz javne rasprave, a taj je da se trasa Nove Branimirove pomakne kilometar sjevernije - pokazuje nam Dumančić područje s druge strane šume.
Kad smo ispričali gradonačelniku Milanu Bandiću o čemu je riječ, prijedlog mu se nije učinio lošim. Istaknuo je kako je Grad već iselio vojarnu Prečko, ali priznao i da se dosad nije pokrenulo pitanje Glibokog Jarka.
- Ovih ću dana razgovarati s ministrom Radošem pa ću spomenuti i Gliboki Jarek. Vidjet ćemo što se da učiniti - obećao je gradonačelnik Bandić.
Mjerodavni su, čini se, pomalo zaboravili na katastrofu 7. travnja 1994. u Glibokom Jarku. Požar koji je digao u zrak tristotinjak tona streljiva, baruta i eksploziva po svojim je razmjerima među desetak najvećih svjetskih vojnih eksplozija. Vatrene kugle i projektili pogodili su svaku kuću u Selčini, Gajišću i Maloj Bosni, a krhotine svih vrsta letjele su do Dubrave, Borongaja, Ravnica i Svetica te Dugog Sela. Pet je ljudi tada poginulo, a sedamnaestero ranjeno.
Romana Kovačević