Petina odvojenog otpada ipak završi na odlagalištima, zajedno s miješanim komunalnim. Zaključak je to istraživanja koje je provela Biffa, tvrtka za gospodarenje otpadom iz High Wycombea, pedesetak kilometara udaljenog od Londona. Biffa je, ako ćemo uspoređivati sa Zagrebom, tamošnja Čistoća, samo što su oni privatnici i koncesiju imaju na nešto većem području od samo jednog grada. Ono što su otkrili njihovi djelatnici jest činjenica da, u sve većoj želji za recikliranjem, ljudi rade i sve više greški pa 17 posto njihova odvojena otpada prerađeno ne može biti jer je, na ovaj ili onaj način, kontaminirano. "Wish-cycling" zovu to u Biffi, riječ je o svojevrsnim "pretjerivačima" u želji za recikliranjem, a ono što Britanci, u toj želji, najčešće stave u krivi spremnik jesu kutije od pizze, ambalaža od paste za zube, šalice od "kave za van" te tetrapaci od sokova.
- Važno je da ljudi razumiju što bi trebalo ići u kantu za recikliranje i kako prethodno "prereciklirati", odnosno isprati ostatke hrane, kako bismo mogli reciklirati što je više moguće materijala - kazao je David Heaton, poslovni direktor u Biffi, pa dodao da bi stope kontaminacije mogle dosegnuti gotovo četvrtinu ukupnog recikliranja do 2030. godine, ukoliko se u proces ne umiješa zakonodavac.
Na koji način bi se zakonom moglo definirati da se ne baca što se ne smije u određeni spremnik, Heaton nije pojasnio, ali dao je određene smjernice što bi kamo trebalo ići. Kutija od pizze, primjerice, govore u Biffi, nije za plavi spremnik jer u njoj ostaju masni tragovi zbog kojih se karton ne može prerađivati. Bilo bi najbolje, kažu, da se poklopac odvoji i zaista stavi među papir, ali donji dio kutije trebao bi u spremnik s miješanim komunalnim otpadom. Baš kao i tetrapak od sokova jer, objašnjavaju, sastoji se od od mješavine papira i plastike koju je teško odvojiti. "Papirnate" čašice od "kava za van" također bi trebale u zelenu kantu jer i one sadrže "omotač" od plastike, a u istom spremniku morale bi im se pridružiti i ambalaže od pasti za zube, budući da se sastoje od plastike koju je vrlo teško reciklirati.
Ono što još navode kao najčešću grešku jest bacanje papirnatih maramica i kuhinjskih ručnika u biootpad. I to bi se trebalo stavljati u miješani, govore, pa ističu da su Britanci to prije i radili. Kako znaju? Usporedili su današnje podatke s onima iz 2016. i zaključili da je tad tek 13,4 posto "recikliranog" otpada završavalo na odlagalištima, a danas je to, kao što smo već i rekli, 17 posto. "Pretjerivači" su odgovorni, kažu u Biffi, jer jednostavno se ne može baš sav otpad u kućanstvu odvojiti, što bi mnogi htjeli napraviti.
A kako je kod nas? Od uvođenja novog načina naplate odvoza u Zagrebu, u određene dijelove grada Čistoća više ne dolazi dvaput tjedno, već samo jednom, što je opravdano upravo velikim količinama odvojenog otpada. Je li on svugdje pravilno odvojen, ne znamo, ali ono što je jasno jest da samo odvajanje, na razini Hrvatske, nije unificirano pa će, primjerice, stanovnici metropole svoje tetrapake bacati bez problema u žute spremnike, one za plastiku, stoji na internetskim stranicama Čistoće, dok u drugim gradovima za "višeslojnu ambalažu i metal" postoje posebni, sivi spremnici. Kutija od pizze i u Zagrebu mora u miješani otpad, primjerice, dok se papirnate ručnike savjetuje baciti u biootpad. Ali samo ako se njima brisalo nešto uobičajeno za kućanstvo, primjerice, voda s ruba sudopera, dječja slina ili se u njih gulio krumpir. Ako su služili za pranje prozora, odnosno ako su natopljeni određenom kemikalijom, i oni moraju u miješani komunalni otpad. Za čašice od kave najbolje je pratiti same oznake na njima i shodno tome ih odvojiti onamo kamo pripadaju. Tube od pasti za zube, baš kao i one od, primjerice, koncentrata rajčice bacaju se isključivo u miješani komunalni otpad.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
VIDEO Zagrepčani testirali vrećicu od 40 litara, evo koliko je vode u nju stalo
U svemu ima plastike osim u čistom papiru, ova cijela bruka oko recikliranja ne funkcionira nigdje kako treba. Živim u Svabiji i svi sve bacaju kako hoće, samo nabij ispod papira što god te volja i smeće ode.. Jedino staklo ide u kantu za staklo, tu nema pametovanja. Sad bih ja trebao znati što se krije u tetrapaku i sl. Moram tražiti kemijske sastojke od proizvođača kutije, da bi to sve ionako završilo na istom mjestu.. ma bjež