Snažno podrhtavanje tla probudilo je snene Zagrepčane u 7 sati i 33 minute te 1880. godine. U desetak sekundi gotovo polovina tadašnjega grada uništena je do neprepoznatljivosti. Rušile su se kuće, padala krovišta, drobili zidovi, urušavali stropovi, pucale obrambene kule i bedemi... Prestravljeni građani su u panici napuštali svoje domove spašavajući život. Mnogi su ostali bez ičega.
Masovan odlazak ljudi
Bio je to veliki udar za grad koji je potkraj 19. stoljeća imao samo 3830 zgrada, od čega 2483 stambena objekta, te 29.218 stanovnika. Petina stanovništva otišla je odmah nakon velikog potresa, gotovo šest tisuća ljudi. No za jednog austrijskog arhitekta upravo je taj potres, jačine 6,3 stupnja po Richteru, značio budući dugogodišnji angažman na obnovi zagrebačkih zgrada. Herman Bollé u Zagreb je stigao dvije godine prije potresa. Doveli su ga prvi hrvatski povjesničar umjetnosti Iso Kršnjavi i biskup Josip Juraj Strossmayer nakon što su ga upoznali u prosincu 1875. u Rimu, gdje je radio na freskama u crkvi Santa Maria del Popolo. A upravo potres 1880. godine prva je tema na izložbi "Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole", koja se odnosi na život i djelovanje Hermana Bolléa, a u koju će "uroniti" svatko tko 17. travnja, na godišnjicu njegove smrti, dođe u Muzej za umjetnost i obrt.
– Bit će to u povodu obilježavanja 135. godišnjice postojanja muzeja i 170. godišnjice rođenja Hermana Bolléa, a predstavlja sve aspekte njegove stvaralačke osobnosti – Bolléa kao arhitekta, restauratora spomenika, profesora i ravnatelja Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt. Upoznajemo njegovu obitelj i osobnu ostavštinu, crteže iz njegove mladosti nastale pri putovanjima Njemačkom i Italijom, kao i način na koji su ga percipirali njegovi suvremenici i kritičari – kazala je Jasmina Fučkan, kustosica Muzeja za umjetnost i obrt. Izložbu priprema Dragan Damjanović, mladi profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, koji se već godinama bavi ostavštinom arhitekta Bolléa.
– Sve je počelo mojim doktorskim radom prije desetak godina, obradio sam đakovačku katedralu, zbog koje se Bollé i preselio u Hrvatsku. Tada sam shvatio koliko je toga neistraženog u Bolléovu djelovanju. Ostavštinu čuvaju njegovi potomci, dio je u Srijemu, a dio u Karlovcu – rekao je Damjanović, te dodao da je Bollé, iako nije imao djece, odgojio Herthu, treće dijete svog brata iz Berlina, koja se s dvije godine preselila u Zagreb. Bollé je, pak, u Hrvatskoj djelovao punih pedeset godina, a realizirano je njegovih 150 većih radova. No na izložbi će se vidjeti i projekti koji nisu realizirani, kao što je crkva u samoborskim Rudama. Velik dio njegovih radova posuđen je i iz riznice zagrebačke katedrale, među ostalim i razna liturgijska oprema koju je projektirao.
Završni udarac
Prikazat će se i stari šareni crjepovi s bivšeg krovišta katedrale, no i razne fotografije iz vremena dok je katedrala još imala jedan toranj. Vidjet će se i vodorige i kamena plastika skinuta sa zagrebačke katedrale pri restauratorskim zahvatima koji još traju. No i čekić kojim se zadao završni udarac u izgradnji tornja. Tu je i vjerna maketa zagrebačke prvostolnice iz 1920-ih, koju je izradio stolar Vatroslav Bender.
– Čini mi se da nikad nije ni izišla iz prostorija riznice – kaže Damjanović pokazujući carsko prijestolje iz grkokatoličke zagrebačke crkve, također Bolléovo djelo. Sve vrijeme trajanja izložbe, do 23. kolovoza, u MUO-u će se odvijati i popratni program, od predavanja do koncerata, kreativnih radionica za učenike...
– Bit će proveden i nagradni natječaj "Bollé vašim očima", u sklopu kojeg će se birati najbolje fotografije Bolléova Zagreba. Moći će se stavljati na stranicu muzeja na Facebooku, a žiri će odabrati 10 najboljih i staviti njihove fotografije na konačno glasovanje na muzejsku stranicu. Finalisti dobivaju na dar katalog izložbe, a pobjednik osvaja i godišnju ulaznicu za sva događanja u Muzeju za umjetnost i obrt u 2016. Izložit ćemo i radove nastale u kreativnim radionicama – kazala je Jasmina Fučkan.
odlično! hvala na informacijama.