Unaprijed su pripremili i radionicu koja se može pogledati online.
Svaki dan po nekoliko najstarijih uskršnjih čestitaka koje su pronašli u svojem bogatom fundusu objavit će Muzej grada Zagreba na svojem službenom Facebook profilu. Najstarija potječe s kraja 19. stoljeća, većina ih je iz prvog desetljeća 20. stoljeća, a tu su i primjerci iz četrdesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Osim toga, kako zbog "koronakrize" ne mogu ove godine organizirati svoju tradicionalnu uskrsnu radionicu kreativnosti, unaprijed su ju snimili pa se može pogledati online.
- Iako ove godine zbog epidemije virusa COVID-19 nažalost ne možemo organizirati radionice kao prethodnih godina, za Vas smo pripremili crticu iz povijesti slavljenja Uskrsa u Zagrebu. No, kako bismo i ove godine s vama podijelili sjajne, kreativne ideje za izradu uskršnjih ukrasa, s našom suradnicom Martinom Knapić Horvat snimili smo radionicu izrade ukrasnih „gnijezda“ koja možete i sami izrađivati kod kuće - navode iz muzeja dodajući kako se radionica može pogledati putem linka
O SLAVLJENJU USKRSA U ZAGREBU
Uskrs ili po zagrebački Vuzem je, uz Božić, jedan od najvećih i najstarijih blagdana kršćanstva. U Zagrebu su uskršnji običaji dio hrvatske tradicije. Od samog osnutka Zagrebačke biskupije 1094. godine pa sve do kraja 18. stoljeća, njegovao se biblijski događaj Isusovog dolaska u Jeruzalem.
Na Cvjetnicu, klerici bi se okupili u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi. Njih su dvanaest odjeveni u bijelo predstavljali apostole, a trinaesti je predstavljao Isusa. Zajedno s kaptolskim svećenstvom kretali su u procesiji prema katedrali. Kad su došli u katedralu svi „apostoli“ okupili bi se oko „Isusa“ ispred glavnog oltara. Tim bi činom završili predstavljanje Isusovog dolaska u Jeruzalem.
U tjednu od Cvjetnice do Uskrsa održavala su se razna liturgijska slavlja i to na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, kad se slavilo (započevši u 23 sata) Isusovo uskrsnuće. Na uskrsnu nedjelju vjernici su na jutarnju misu na blagoslov donosili hranu i piće (kruh, jaja, slaninu, janjetinu, vino ...). Uskrsna nedjelja slavila bi se uz obilno blagovanje. Za doručak se posluživalo jelo ranije toga jutra blagoslovljeno u crkvi. Ručak je bio obilan - juha, meso, kolači, vino...
Slavlje se nastavljalo i na Uskrsni ponedjeljak. U srednjovjekovnom Zagrebu, tada bi se djeca i odrasli igrali pisanicama. Taj običaj, pri kojem jaje držimo u šaci tako da mu viri samo vrh kojim udaramo u tuđe jaje poznat je kao „tucanje pisanicama“. Uskrs se slavi i tijekom 20. i 21. stoljeća, no korizmeni se običaji mijenjaju. Od druge polovice 20. stoljeća, u potrošačkim društvima vrijeme blagdana se često koristi za poticanje kupovine.