Ovogodišnji Veliki tjedan s vazmenim trodnevljem, kao i sam blagdan Uskrsa, za katolike u Hrvatskoj bit će online, tj. bez izravnog sudjelovanja na misnim slavljima u crkvama, već isključivo u prijenosima na televizijama ili društvenim mrežama. Također, neće biti ni tradicionalnog blagoslova uskrsnih košarica, pa pojedini župnici upućuje vjernike kako to mogu učiniti sami u svojim domovima, koji se sada tretiraju kao „kućne crkve".
Praktične preporuke
„Želim potaknuti župljane da u Velikom tjednu budu aktivni. Na Veliki četvrtak, za vrijeme pranja nogu, zamolit ću očeve da operu noge svojim obiteljima. Neka tata opere noge cijeloj obitelji, u znak poniznosti i opraštanja svima. Na Veliku subotu zamolit ću oca da blagoslovi svoju djecu i suprugu i da zajedno obnove čin krštenja moleći 'Vjerovanje'", praktična je preporuka u koronavrijeme don Mije Grozdanića, župnika župe Uznesenja BDM iz Katuni Kreševo.
Biskupi i svećenici, dakako, mise će služiti redovito u svojim crkvama, dok misa neće biti u zagrebačkim crkvama koje su oštećene potresom, među kojima je i zagrebačka katedrala. Stoga je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić objavio da će se misa posveta ulja, koja se redovito slavu na Veliki četvrtak u katedrali, odgoditi zbog potresa, a dan i mjesto naknadno će se odrediti. „U slavlju Mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak izostavlja se obred pranja nogu. Na kraju toga slavlja ispušta se i procesija s Presvetim oltarskim sakramentom, koji će se čuvati u svetohraništu. Svećenici na župama mogu koncelebrirati u slavlju Mise Večere Gospodnje, a iznimno se svim svećenicima daje dopuštenje da toga dana, na prikladnome mjestu, slave misu bez naroda", odredio je kardinal Bozanić, kao i da se procesije i ostali izražaji pučke pobožnosti u Velikome tjednu i u Svetome trodnevlju odgađaju. Oni se, kako je naložio, mogu eventualno prebaciti na neke druge prikladne dane, kao što su blagdan Uzvišenja Svetoga križa (14. rujna) ili slavlje Blažene Djevice Marije Žalosne (15. rujna).
Bez paljenja ognja i procesije
Na Veliki petak Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata poziva dijecezanske biskupe da se pobrinu da u Sveopću molitvu bude uvršten zaziv u kojemu se moli za bolesne, umrle i tjeskobne, pa će se tako moliti i hrvatskim biskupijama, čije se odredbe za ovogodišnji Veliki tjedan i Uskrs razlikuju u nijansama. Među njima je, primjerice, i ona koja kaže kako i oni malobrojni koji će na Veliki petak biti na obredu klanjanja Svetomu križu da mu pristupe pojedinačno, na udaljenosti od dva metra jedan od drugoga te kleknu i naklone se, tj. da se križ ne ljubi ili časti dodirivanjem kao što je uobičajeno. Također, u slavlju Vazmenoga bdjenja na početku se izostavlja paljenje ognja, blagoslov ognja i procesija.
„Glede eventualnog blagoslivljanja jela za Uskrs, ovime se ovlašćuje roditelje (oca ili majku), predstojnicu ili predstojnika kuće, da u svojim kućama, nakon zajedničke molitve Očenaš, zazovu Božji blagoslov, a župnici i drugi svećenici će nakon euharistije u crkvi moliti blagoslov za sve. Pritom se također izostavlja škropljenje blagoslovljenom vodom. Dovoljna je molitva i znamenovanje križem", odredio je kardinal Bozanić.
bilo bi dobro da Crkva objavi primjereni tekst molitve za blagoslivljanje hrane.