stil u umjetnosti

Muzej za umjetnost i obrt i Kinoteka pozivaju na besplatnu filmsku premijeru na temu secesije

Foto: MUO
Foto: MUO
12.02.2022.
u 08:00
Tema dokumentarnog filma „Između Wagnera, Hoffmanna i Loosa: Stanovanje u Zagrebu u epohi secesije“ su oblici gradskog stanovanja u epohi secesije u Zagrebu
Pogledaj originalni članak

Muzej za umjetnost i obrt poziva javnost na filmsku premijeru dokumentarnog filma o secesijskoj arhitekturi „Između Wagnera, Hoffmanna i Loosa: Stanovanje u Zagrebu u epohi secesije“ i kratkog edukativnog filma „Secesija… nadogradnja u tijeku...“ u srijedu u Kinoteku. Ulaz je slobodan.

Elvis Bošnjak

Pisci su kod nas dobri samo ako ne zanovijetaju, inače ih krstimo mrziteljima svega hrvatskoga

"Mantra mnogih mojih prijatelja koji su sudjelovali u ratu bila je: "Mi želimo izaći čisti iz ovog rata. Što god bude, mi želimo izaći čisti". U trenutku kad se počelo otkrivati da mi baš nismo toliko čisti izašli iz rata, ti su ljudi počeli padati u depresiju. Netko drugi pogazio je njihovu ljudskost, bili su poraženi. To je u našoj javnosti potpuno marginalizirano. Poslije rata ubilo se 3000 hrvatskih branitelja. To je stravičan broj. Da je u nekoj bitki u istom tom ratu toliko ljudi poginulo, mi bismo obilježavali taj dan svake godine. Ti su ljudi izbrisani iz našeg ratnog narativa. To je bio moj intimni teren za priču o Kiru" kaže Bošnjak, autor knjige "Gdje je nestao Kir".

Tema dokumentarnog filma „Između Wagnera, Hoffmanna i Loosa: Stanovanje u Zagrebu u epohi secesije“ su oblici gradskog stanovanja u epohi secesije u Zagrebu. U filmu se skreće pažnja da je novi stil - secesija -  na zagrebačku arhitektonsku scenu "ušao na velika vrata", gradnjama na istaknutim gradskim lokacijama: na Jelačićevom trgu, u Ilici, na tzv. Zelenoj potkovi. Ključni su impulsi u prihvaćanju i adaptaciji secesijskog modernizma dolazili iz Beča, glavni su uzori bila djela arhitekata Otta Wagnera, Josefa Hoffmanna i Adolfa Loosa.

"Njih su slijedili i arhitekti koji se nisu školovali u Beču, npr. Aladar Baranyai koji se školovao u zagrebačkoj Graditeljskoj školi. Njegove  su obiteljske kuće i vile oblikovane u duhu estetike Bečkih radionica (Wiener Wermstätte), ali nose i pečat lokalne, primarno bidermajerske tradicije. Bečki arhitekt Adolf Loos bio je veliki uzor arhitektima Viktoru Kovačiću i Hugi Ehrlichu, osobito kad je u pitanju bilo uređenje interijera. Nažalost, većina se tih interijera nije do danas sačuvala, pa ih u ovom filmu predstavljamo pomoću starih fotografija", kažu iz MUO:

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.