"Na Jakuševcu zbog smeća ljudi umiru od raka, Zagrebu prijeti tempirana ekološka bomba"

Neznanje, neodgovornost, kaos i potpuno ignoriranje znanosti. Tako je profesor Stanko Uršić, fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijski fakulteta ocijenio odnos nove gradske vlasti prema problemu otpada u Zagrebu na večerašnjoj tribini održanoj u prostorijama DVD-a Jakuševec. 

"Je li dosta" bio je njen naziv, a okupila je 150 stanovnika Jakuševca, Hrelića i okolnih naselja kao i neke viđenije face iz gradske i saborske oporbe. Među govornicima na tribini, uz gorespomenutog pprofesora Uršića, naime, bili su bivši šef SDP-a Davor Bernardić, Slaven Dobrović, bivši ministar okoliša i sadašnji gradski zastupnik Mosta i Gordana Rusak, gradska zastupnica BM 365 Stranke rada i solidarnosti. Skup e svojim dolaskom podržao i Ivica Lovrić, nekadašnji pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje.

Na tribini koju je moderirao analitičar Denis Avdagić, jedna je stolica ostala prazna, ona za aktualnog zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića koji se nije odavao pozivu da sudjeluje u raspravi o budućnosti Jakuševca, a nisu se odazvali ni ministar gospodarstva Tomislav Ćorić kao ni šef Državnog inspektorata Andrija Mikulić. 

-Na Jakuševcu, ništa novo. Odlagalište je "privremeno rješenje" s kojim se već šezdeset godina bori svaka vlast. Usprkos tome, ono samo raste, a s njime i nepodnošljivi smrad, kao i utjecaj na ljudsko zdravlje. Među onima koji stanuju u blizini deponija incidencija raka i respiratornih bolesti veća je nego bilo gdje drugdje u Zagrebu- upozorio je Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada naglasivši kako Jakuševec nije samo ekološko i političko, već i zdravstveno pitanje. Rastom deponija, raste i njegov utjecaj na čitav Zagreb, grad u kojem prema posljednjem popisu stanovništva živi četvrtina stanovnika Hrvatske. 

Slaven Dobrović u uvodnom je izlaganju istaknuo svoje razočaranje u aktualnu gradsku vlast. Iako za njih, kaže, nije glasao, očekivao je više po pitanju rješavanja problema otpada u gradu. 

-Pričati o mljevenju glomaznog otpada kao rješenju je potpuno deplasirano, a sama priča o drobilici jako čudna. I prenamjena SOC-a u još jedno mjesto gdje će se skladištiti otpad također je bezvezarija. Mi samo tražimo od gradske vlasti da uspostavi suvisao sustav gospodarenja otpadom. Otpad u Zagrebu se godinama prikuplja, bez da postoji infrastruktura za odvajanje. Grad to može riješiti brzo i jeftino gradnjom sortirnice. Otvoreno je niz pitanja na koja mi osam mjeseci kasnije nemamo odgovore- poručio je Dobrović te dodao da je svaki kamion koji doveze smeće na Jakuševac mjerna jedinica neuspješnosti politike upravljanja otpadom u Zagrebu. 

Ima načina da se količina otpada koji se odlaže na Jakuševac u iduće tri godine smanji, no do toga se dolazi nizom koraka i za sedam puta manje novca no što to slušamo od vladajućih u Zagrebu, tvrdi Dobrović. 

Gradska zastupnica Gordana Rusak podsjetila je na to kako se aktualni gradonačelnik borio protiv kompostane u Zagrebu, a zbog pritiska je morala biti izgrađena u Novskoj pa sada to kritizira jer mu lokacija ne odgovara. Novska je, veli ona, prihvatila kompostanu, za nju povukla novac iz EU fondova pa ondje proizvode električnu energiju. Dodala je i kako su se vladajući u Zagrebu pohvalili kako njihova drobilica ne praši. 

-Ta je tvrdnja suluda jer govorimo o česticama od nekoliko mikrometara. To je kao da kažete da vas virus ne može zaraziti jer ga ne vidite- upozorila je ona te se zapitala gdje su studije utjecaja na okoliš  i gdje su mjerne postaje koje očitavaju kvalitetu zraka i brojnost čestica na Jakuševcu.

Dugogodišnji aktivist, Jakuševčanin Ratko Bedeković izrazio je svoje ogorčenje time što mu aktualni gradonačelnik ne odgovara na pozive i SMS poruke otkako je preuzeo vlast, a prije toga su se skupa borili protiv štetnih politika bivšeg gradonačelnika. 

-Emisije štetnih čestica na Jakuševcu su 2020. bile čak 287 puta više od dozvoljenih. Ne živimo ovdje od jučer. Jakuševec se prvi puta u povijesti Zagreba spominje 1334. - istaknuo je Bedeković te dodao kako je elaborat kojim je ozakonjen dovoz novih 250.000 tona na prostor Servisno-operativnog centra u jakuševečkoj Tišinskoj ulici izradila ista osoba koja je izradila sve druge sporne elaborate za problematiku otpada na Jakuševcu. 

-Elaborat na osnovu kojeg je dobivena dozvola za SOC donesen je bez studije utjecaja na okoliš i bez javne rasprave, a njome je predviđeno da ondje bude uskladišteno 250.000 tona i 35 različitih kategorija otpada. Ukratko, tim je elaboratom predviđeno da u SOC može sav otpad osim nuklearnog - ogorčen je Bedeković koji je Državnom inspektoratu podnio žalbu zbog takve odluke. Zbog deponija oko kojeg desetljećima slušaju samo prazna obećanja, kaže, Jakuševčani iz godine u godinu imaju sve više zdravstvenih problema. 

-U zadnjih 20 godina, na Jakuševcu je 120 ljudi umrlo od karcinoma.  I sam imam respiratorne probleme. Šokiran sam postupanjem Tomaševića i nove gradske vlasti. Mislio sam da ćemo kada budu izabrani, sjesti i pronaći rješenje jer ono postoji. Ljubljana je primjerice u samo pet godina svoj problem s otpadom pretvorila u pozitivan primjer unutar čitave Europe- kazao je Bedeković. Jakuševec nije problem samo onih koji ovdje žive, upozorio je Bedeković, već tempirana ekološka bomba koja prijeti čitavom Zagrebu. 

-Na deponiju ima mjesta za još otprilike tri godine dovoza smeća. Kuda ćemo s njim nakon toga- zapitao se, a dodao je da prema nekim izračunima podzemni oblak zagađenja koje izaziva deponij dopire 2,5 kilometra nizvodno Savom i tako prijeti velikom vodocrpilištu na Črnkovcu. Zbog propusnosti tla, mnoge toksične tvari s Jakuševca završavaju u podzemlju, zaključio je Bedeković.

Bivši šef SDP-a Davor Bernardić kazao je pak kako na Jakuševec često dolazi otkako je prije desetak godine izabran za šefa SDP-ove gradske organizacije, a njime se, kaže, bavio kao gradski zastupnik. 

-Ako Hrvatska  nije u stanju riješiti ni jedno odlagalište otpada, onda imamo problem. Zbog istog problema naši susjedi Talijani plaćali su ,milijune eura penala Europskoj uniji na mjesečnoj bazi. Mi s provedbom već kasnimo, no drago mi je da je Tomislav Tomašević rekao ne spalionici i što je pokazao spremnost da se time pozabavi, no ljude ovdje na Jakuševcu zanima kada će to učiniti- rekao je Bernardić te pozvao na dijalog između Jakuševčana, struke i gradske vlasti kako bi se problem zajedničkim snagama riješio. 

Profesor Stanko Uršić istaknuo je pak svoje veliko razočaranje činjenicom da oko problema otpada i Jakuševca nitko ne sluša znanstvenike niti su oni pozvani da svojim znanjem pomognu rješavanju problema.

-Bavim se ovom problematikom od 1991. Otada se deponij na Jakuševcu povećao za 20 milijuna tona  -iznio je stravičan podatak profesor Uršić.