Saborski zastupnik stranke FOKUS i kandidat za gradonačelnika Zagreba, Davor Nađi i kandidat za zamjenika gradonačelnika Zagreba, Davor Huić predstavili su svoj investicijski plan za Zagreb.
Prema Nađijevim riječima, da bi Grad postao gospodarska perjanica Hrvatske, potrebno je stvoriti kvalitetnu poslovnu klimu, koja će privući investitore.
- Grad Zagreb mora imati ulogu lokomotive, koja će staviti Hrvatsku na investicijsku kartu svijeta i privlačiti inozemne investicije u
Hrvatsku. To se može ostvariti, ako stvorimo pogodnu poslovnu klimu koja će investitorima slati poruku da su investicije dobrodošle i koja podrazumijeva niske i stabilne poreze te efikasnu i transparentnu gradsku administraciju - naglasio je Nađi.
Kandidati potom su predstavili svoja četiri seta mjera za privlačenje velikih investicija. To su paket poreznih olakšica, probiznis politike i deregulacija, stavljanje imovine u funkciju privlačenja investicija te privlačenje kapitala kroz Zagrebačku burzu. Mjere u paketu poreznih olakšica uključuju smanjenje komunalnog doprinosa za 30%, odnosno 70% za investicije koje bi otvarale radna mjesta temeljena na znanju. Svaka nova investicija u godini nakon realizacije, vele, bila bi u potpunosti oslobođena komunalne naknade, svim poduzetnicima početnicima komunalna naknada ukinuta za prve dvije godine poslovanja, a svim malim poduzetnicima i obrtnicima komunalna naknada smanjena za 25%. Davor Nađi je, dodaju iz stranke, jedini kandidat koji je najavio ukidanje prireza u Zagrebu. Cijeli taj porezni paket bi vratio građanima i poduzetnicima oko milijardu kuna, a gubitak tih prihoda u proračunu nadoknadili bi uštedama te efektom povećanja investicija i rasta plaća s kojim bi porast prihoda od poreza na dohodak i komunalne naknade do kraja mandata nadoknadio te prihode.
Što se pak samih ušteda tiče, Nađi također ima plan smanjivati plaće, smanjiti broj zaposlenih, materijalne rashode, subvencije i druge naknade čime bi se uštedjelo 3,2 milijarde kuna. Iz stranke FOKUS stoga najavljuju i objavljivanje svih prostornih planova na internetu, uređenje zemljišnih knjiga i katastra, brzo izdavanje građevinskih dozvola te uvođenje novih tehnologija, otvorenosti podataka pa čak i plaćanje komunalija bitcoinom. Zagreb na investicijsku kartu Europe i svijeta može doći i raspisom natječaja za velike projekte (su)financirane privatnim kapitalom.
- Prostori Gredelja, velesajma, ali i Save sadrže preko milijun kvadrata površine na najatraktivnijim pozicijama u Zagrebu. Pripremom prostorno-planske dokumentacije, rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa i raspisivanjem natječaja za te megainvesticije za Hrvatske prilike, bi zasigurno skrenuli pažnju velikih globalnih investicijskih fondova na Zagreb, a tu su još i mirovinski fondovi i drugi institucionalni investitori – izjavio je Davor Huić, kandidat za zamjenika gradonačelnika te naglasio kako bi takve investicije bile mjerene u milijardama, promijenile vizuru Zagreba i otvorile tisuće novih radnih mjesta.
Ključna tri projekta koja su izdvojena su Gredelj, Program Sava/Zagreb na Savi i Zagrebački velesajam. Prostor Gredelja trenutno zauzima, podjsećaju, skoro pola milijuna kvadrata neiskorištenog zemljišta na pet minuta hoda od samog središta grada. Njegovim stavljanjem u funkciju riješili bi tri problema: prometna povezanost sjever-jug koja je narušena zbog pruge, u taj prostor mogli bi smjestiti mnoge javne ustanove i ministarstva koja su sada raštrkana po Zagrebu, te bi dobili čak milijun kvadrata stambenog prostora, koji bi mogao postati novi dom tisućama Zagrepčana i koji bi investiciju učinio vrlo isplativom.
Savski nasip dijeli Zagreb napola i zauzima skoro 300.000m² prostora koji je sada, osvrnuli su se, neiskorišten jer je zapravo retencijsko polje. Spajanjem kanala Sava-Odra u kanal Sava-Sava, kao retencije bi se koristilo Lonjsko i Odransko polje, a ovaj bi se prostor oslobodio za kvalitetnije korištenje. Generatorima koji bi bili ugrađeni u brane, a zapravo mostove preko Save moglo bi se godišnje proizvesti i do 600Gw/h električne energije, što je preko 20% potreba grada Zagreba. Postoji također i turistički i poljoprivredni potencijal, a bilo bi ga moguće financirati iz EU fondova u svim segmentima osim energetskog. Kao i u prethodna dva primjera, velesajam je još jedan prostor na izuzetno atraktivnoj lokaciji s oko pola milijuna kvadrata prostora gdje se može dobiti preko milijun kvadrata, tvrde, poslovnog i stambenog prostora.
Koliko je poznato u razvoj Zagreba tijekom posljednjih 30 godina "uloženo" je milijarde kuna. I što je od toga stvarno "razvilo" Zagreb??? Dajte budite pošteni i recite: dajte nama novce pa ćemo i mi uživati u njihovom trošenju kao što je to napravio naš prethodnik. Možda će vam netko i udjeliti da imate za koricu kruha baćenu golubovima.