Počela je sezona branja gljiva pa su mnogi krenuli u potragu za ukusnim vrganjima, lisičarkama, sunčanicama i blagvama. No, dok berači traže gljive, lugari tragaju za njima kako bi provjerili beru li se šumske delicije u skladu sa zakonom, pišu Kronike Velike Gorice.
Dnevna karta za branje 50 kuna
Naime, Zakon o šumama beračima za osobne potrebe dnevno dopušta branje najviše dva kilograma gljiva (i to onih koje nisu zaštićene). Ali jedino u slučaju ako je od nadležne šumarije prethodno ishodio posebnu dozvolu za branje gljiva. Postoje dozvole za osobne potrebe i one za branje u komercijalne svrhe. Za osobne se mogu kupiti tri vrste dozvola: dnevna, tjedna i mjesečna. Dnevna karta za branje gljiva stoji 50 kuna, tjedna 100, a mjesečna 200 kuna. Potrebno ih je izvaditi u šumariji na čijem se području planira branje. Komercijalni berači dnevno mogu ubrati i do 10 kilograma gljiva, no oni dozvole za branje dobivaju tek nakon predočenja rješenja koje im izdaje Ministarstvo zaštite okoliša.
– Lugar radi prijavu u Šumariji, prijava se prosljeđuje u MUP i lokalnom inspektoratu nadležnom za poslove šumarstva koji diže tužbu protiv navedene osobe. Na svakom dijelu šume raspoređena su po dva do tri lugara, s tim da prema potrebi vikendom pojačavamo ljudstvo s ostalim šumskim tehničarima – objasnio je Zoran Bumber, upravitelj Šumarije Velika Gorica.
Lugari dežuraju
Da se zakon u šumi poštuje, paze lugari koji su u raspoređeni po svim dijelovima šuma. Vikendom pojačavaju nadzor, a za prekršaje su predviđene kazne i do 7000 kuna za fizičke osobe. Sankcioniranje eventualnih nepoštovanja zakonskih odredbi u nadležnosti je šumarske inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede.
– Lugari Hrvatskih šuma imaju ne samo pravo, nego i obvezu, kada zateknu nekoga u branju šumskih proizvoda zatražiti na uvid dozvolu za branje – istaknula je Helena Jakobović iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma dodajući da nije cilj kažnjavanje nego sustavna zaštita šumskih staništa. Upozorila je i da branje može dovesti do iznosa prevelike količine plodova što rezultira devastacijom staništa, ali utječe i na druge biljne i životinjske vrste čija je prisutnost u šumi ključna za održanje bioraznolikosti.
Ma o kakvim vi lugarima prićate. Pa cijela Dalmacija i Istra beru šparoge protuzakonito. Dapaće u Istri se održavaju festivali u čast pripremanja šparoga. A sve PROTUZAKONIto , nitko nikada da bi izvadio dozvolu a i nitko nikada nije kažnjen. A također se i javno prodaju šparoge diljem tržnica Hrvatske. A tako j ei sa, vrganjima i ostalim gljivama iz naših šuma. Zašto bi tko išta plaćao kad država ne "funkcionira". Sve je to "narodno" pa tako i plodovi u hrvatskim šumama.