RESTAURACIJA

Nakon pola stoljeća obnovit će oltarnu nišu Kamenitih vrata

Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Obnova Kamenitih vrata
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Obnova Kamenitih vrata
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Obnova Kamenitih vrata
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Obnova Kamenitih vrata
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Obnova Kamenitih vrata
Foto: Zagrebačka nadbiskupija
Obnova Kamenitih vrata
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Ljeto 2018. - Nogostupi i kolnik dobili su kocke umjesto asfalta
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Ljeto 2018. - Nogostupi i kolnik dobili su kocke umjesto asfalta
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Ljeto 2018. - Nogostupi i kolnik dobili su kocke umjesto asfalta
21.01.2020.
u 18:38
Grad traži izvođača radova za 250.000 kuna vrijednu restauraciju. Točan opseg zahvata i način izvedbe znat će se tek nakon postavljanja skele
Pogledaj originalni članak

Južni portal obnavljali su 2016., potom su sjeverni dio Kamenitih vrata rekonstruirali u ljeto 2018., a sad traže izvođača za radove na oltarnoj niši. Unutarnji dio, doduše, ušminkali su radnici P. G. P.–a, tvrtke koja je prije dvije i pol godine izvodila radove, no tad su tek obnovili molitvene klupe i postolja za paljenje svijeće te obojili strop u bijelo. A zid koji opasava sliku Majke Božje od Kamenitih vrata, koja je netaknuta preživjela veliki požar 1731. godine, kada je izgorio i stan na prvom katu kule, crne je boje i nije taknut za te rekonstrukcije pa su zbog kontrasta oštećenja koja su se s godinama nakupila, kažu u Zagrebačkoj nadbiskupiji, bila vidljivija.

– Pritom se svako prijepodne kovana ograda otvara, a svi koji dođu, i vjernici na molitvu i turisti koji onuda prolaze, jasno vide da je jedan dio vrata obnovljen, a oko oltara otpada boja – govori mons. Nedjeljko Pintarić, supsidijar u župi sv. Marka na Gornjem gradu.

“Novopodignuta” 1760.

Radovi su u ljeto 2018. obuhvatili i rekonstrukciju Kamenite ulice, uz gradnju sustava oborinske odvodnje i svih postojećih instalacija, vodoopskrbnog cjevovoda, niskotlačnog plinovoda, elektroenergetske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, a na nogostupima i kolniku ugrađena je kamena kocka umjesto dotadašnjeg asfalta. No tada su radovi koštali 1,3 milijuna kuna, dok će ovaj put stajati 250 tisuća, a sve će biti puno “pipljavije” nego tada. Točnije, u sklopu konzervatorskih istraživanja i kiparsko–restauratorskih radova morat će se sanirati barokni anđelčići te kipovi svetoga Petra i Pavla postavljeni s lijeve i desne strane slike.

– Točan opseg radova i način izvedbe znat će se nakon postavljanja skele, kad će biti moguće na licu mjesta utvrditi stanje svakog pojedinog elementa – piše u natječajnoj dokumentaciji.

Upotrebljeni materijal mora biti otporan na smrzavanje i vodoodbojan, a elementi koji budu oštećeni tako da ih se ne može sanirati na licu mjesta restaurirat će se u radionici i po potrebi zamijeniti novim ili će se dograditi dijelovi koji nedostaju. Sve nove elemente i rekonstruirani izgled te tehnike i načine obnove mora odobriti predstavnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika.

Bit će to prva temeljita obnova nakon sedamdesetih godina prošloga stoljeća, o čemu, kaže mons. Pintarić, svjedoči i bilješka u samoj niši. Najstarija poznata obnova Kamenitih vrata jest ona iz 1760., a zabilježena je i natpisom iznad ulaza iz Radićeve ulice, “ANNO 1760”. Koliko su radovi bili opsežni, govori i činjenica da u zapisnicima iz toga doba stoji da su “Kamenita vrata novopodignuta”.

Oltar je, pak, obnovljen 1914., a tridesetih godina 20. stoljeća uređena je unutrašnjost Kamenitih vrata prema projektu arhitekta Jurja Denzlera. Građevinska dozvola za adaptaciju kule, u kojoj danas “stoluje” Družba Braće Hrvatskog Zmaja, izdana je 1937., a radovi su počeli godinu dana kasnije. Družba se o Kamenitim vratima brine još od 1907. godine, kada su prvi put od tadašnjeg Gradskog poglavarstva isposlovali njihovu obnovu. U kuli su prvotno bile knjižnica, muzej i Arhiv grada Zagreba, a nakon što su te institucije dobile nove prostore, ona je ostala na čuvanje Družbi.

Zapadno pročelje Kamenitih vrata uređivano je 1951. godine, a kada su skidali dotrajalu žbuku, otkrivene su i zazidane puškarnice. Šezdesetih godina prošlog stoljeća jedan od najprepoznatljivijih spomenika starog Zagreba, koji datira iz 1266. godine, obnavljan je nekoliko puta, a i tada su građevince mučili isti problemi kao i danas, pa su 1966. radovi prolongirani za mjesec dana zbog učestalih kiša. Posljednja veća obnova oltara bila je 1971. godine uoči održavanja mariološko–marijanskog kongresa, a sad će se radovi izvoditi prema izvedbenom projektu tvrtke Foretić & sinovi.

Sele se u siguran prostor

Sve što se radi mora se izvesti tako da izgleda kao original, koji je današnji oblik dobio u 18. stoljeću, a uređivat će se i kovana ograda ispred slike.

– Svi ukrasni dijelovi oltara i ostali pokretni elementi u niši, poput stolnjaka, vaza, raznih ukrasa, ploča sa zida i sličnog, bit će deponirani u čuvanom i sigurnom prostoru – ističu u dokumentaciji.

Kada bi radovi mogli početi iz Grada na naš službeni upit nisu odgovorili. 

VIDEO Prosvjed protiv gradonačelnika Milana Bandića

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

HE
herojulice
11:08 22.01.2020.

Kasno "gospodine" budući bivši gradonačelniče u odlasku, kasno. Trebao si više investirati u Remetinec jer te čekaju oronule sobice.

ZO
Zooltan
14:59 22.01.2020.

Zadnji put je obnavljana za vrijeme Komunizma. Pametnom dosta.