Kamere bilježe svačiji pokret. Odgovoran je to i stresan posao. U trezor nitko ne smije ući sam. Čak ni ravnatelj. Nalazi se duboko pod zemljom i čuva najvrednije rukopise i stare knjige. Među njima je i Misal po zakonu rimskoga dvora koji je svjetlo dana ugledao samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije.
Prva je to hrvatska tiskana knjiga na glagoljici iz 1483. godine i najvrednija knjiga za našu kulturu. Na idealnoj temperaturi od 19 Celzijevih stupnjeva, uz Misal, na policama pod zemljom čuvaju se i razna djela Marka Marulića, Hanibala Lucića, Ivana Gundulića, Antuna i Fausta Vrančića i drugih, ali i iznimno vrijedni rukopisi, primjerice 16 tisuća pisama Miroslava Krleže.
– Prvotisci, odnosno knjige tiskane do konca 1500. godine čine zasebnu skupinu. Imamo pohranjene latinične, glagoljične i ćirilične kodekse, novije rukopise, kao i arhivsku građu – kazao je Ivan Kosić, voditelj zbirke rukopisa i starih knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gdje su jučer počeli Dani otvorenih vrata. Posjetitelji mogu do 20. veljače razgledati neke od najvažnijih i najintrigantnijih izdanja domaće i inozemne literature.
Šest knjižničara koprivničke Gimnazije Frana Galovića jučer je obišlo zbirku rukopisa i starih knjiga, grafičku zbirku, zbirku zemljopisnih karata i atlasa, zbirku muzikalija i audiomaterijala, zbirku inozemne Croatice te zbirku knjižnične građe o Domovinskom ratu.
– Super su stara Krležina pisma, a dojmila nas se i stara zemljopisna karta Amerike – istaknule su učenice Lea Buljan i Dunja Husnjak. Među popularnijim je zbirkama i ona o muzikalijama.
“Mogu li se posuditi stare ploče?”, “Imate li Madonnu?”, samo su neka od zanimljivijih pitanja posjetitelja postavljenih voditeljici zbirke Marini Stanić Palašti.
– Naše goste zanimaju i muzičke kabine koje nam je japanska vlada opremila 2004. – istaknula je voditeljica. Na kraju svakog obilaska, koji počinju u 10, 12, 15 i 17.30 sati, prikazuje se film Roberta Knjaza “I to je Hrvatska – NSK u Zagrebu”.