Ne moramo više u susjednu četvrt jer imamo novo odlagalište u Gornjoj Dubravi

Stanovnici Gornje Dubrave svoj otpad odnedavno mogu odlagati u novom mobilnom reciklažnom dvorištu, koje koje je otvoreno krajem prosinca.

Vijeće Gradske četvrti zatražilo ga je od Grada Zagreba kako njihovi sugrađani ne bi više morali odlaziti u susjednu četvrt, Donju Dubravu, gdje u Osječkoj ulici stoji i onako potkapacitirano odlagalište. Brzo se to reciklažno dvorište napuni, a zeleni otoci, njih ukupno 55, postanu pretijesni za svo smeće koje začas skupi 61 tisuća građana u naseljima Čučerje, Oporovec, Branovec, Jalševec, Čugovec, Dankovec, Miroševec, Novaki, Novoselec i Granešina. Kako bi utvrdili lokaciju, vijećnici su posljednjih godinu dana intenzivno "pročešljavali" svaki kutak četvrti. Morali su paziti na nekoliko kriterija – da je neizgrađeno zemljište u vlasništvu Grada, da ima dobar pristupni put te odgovarajuću komunalnu infrastrukturu, poput priključka za vodu. Predložili su tri lokacije – u Ul. Rudolfa Kolaka, na cesti prema Novoselcu ili ulici Klin, a Čistoća je prenosive kontejnere odlučila postaviti u ovoj posljednjoj. Tamo se može odložiti otpadni papir i karton, metal, staklo, ambalaža od plastike, odjeću, jestiva ulja, deterdžente... odnosno čak 30 vrsta otpada koji inače primaju mobilna reciklažna dvorišta.
- U mobilnim reciklažnim dvorištima otpad koji su građani odvojili u kućanstvu se privremeno skladišti, u njima se ne obavlja obrada sakupljenog otpada pa aktivnosti postupanja s otpadom ne završavaju u mobilnom reciklažnom dvorištu, već podrazumijevaju češća pražnjenja i odvoz razvrstanih vrsta otpada. No to će biti dovoljno za početak, jer se u budućnosti planira i izgradnja fiksnog reciklažnog dvorišta, i to u ulici Klin – priča predsjednik vijeća Gradske četvrti Damir Oniško, dodajući da je ideja da s jednim dvorištem bude pokriven istočni, a s drugim zapadni dio četvrti. Na taj način, nada se Oniško, riješit će se veliki problem s kojim se gotovo svakodnevno suočavaju u Gornjoj Dubravi – ilegalnim odlagalištima.

- Često se događa da poduzetnici koji se bave preuređivanjem stanova i kuća građevinski otpad samo ostave uz cestu ili čak na zelenim otocima zato jer ne smiju odlagati u reciklažnim dvorištima – kaže Oniško. Usto, zeleni otoci postali su mete za kradljivce sirovina koje se tamo odlažu.

- Ljudi znaju provaliti u kontejner za tekstil i ostaviti sve razbacano, a i sam sam svjedočio da neki znaju čitav spremnik okrenuti na bok kako bi došli do plastičnih boca – govori Oniško. Neki zeleni otoci, žale se stanovnici, nemaju dobar prilaz, poput dva na Miroševečkoj cesti jedan od drugog udaljeni svega dva kilometra. Do njih ne moraju odlaziti poslovni korisnici, kojima je Čistoća podijelila kompostere, njih 1918, a planiraju podijeliti spremnike na još oko 13 tisuća lokacija, dok će kante za papir dobiti 510 kućanstava. Odvoz spremnika papira, onih za biootpad i mješani komunalni otpad, u većini kućanstava je redovan, no zna se dogoditi da kamion Čistoće ne prođe kroz određene ulice jer im je otežan odvoz.

- Ulica nam je toliko uska da se kamion nema gdje okrenuti, pa kad ide iz nje, mora ići u rikverc. Ako se i samo jedno vozilo krivo parkira, kamionu je onemogućen pristup – žale se stanovnici III. odvojka ulice Kurekov breg. Moglo bi biti i više košarica za pseće fekalije, dodat će vlasnici pasa, pogotovo na području Studentskog grada, jedne od većih površina na kojima stanovnici šetaju svoje četveronožne ljubimce. Na području četvrti veličine četiri tisuće hektara postavljeno je, naime, tek njih 21.