Još samo Zagrebačka u ponedjeljak i gotovi smo za ovu godinu- ponosno će Danijel Bizek, direktor HEP-ova Pogona toplinske mreže koji rukovodi projektom automatizacije glavnih zagrebačkih vrelovodnih šahtova. Od oko 1.500 šahtova koliko iz ima u metropoli, u prvoj fazi automatizira se 6 šahtova, a ukupno je u planu automatizacija 26 glavna šahta. Automatizacija svih predviđenih šahtova će trajati okvirno tri godine, a projekt prve faze je vrijedan osam milijuna kuna i financirat će se iz sredstava HEP-a.
Zbog toga tople vode do srijede nisu imale Gredice, Jarun, Gajevo, Staglišće i dio Vrbana, a od srijede do petka popodne, bez tople vode ostao je Novi Zagreb. U ponedjeljak su pak na redu Gajnice, Špansko, Malešnica, Rudeš i Prečko te Vrbani zapadno od potoka Vrapčaka.
-U prvoj rundi odabrali smo šest najvažnijih šahtova. Nakon automatizacije, njima ćemo daljinski upravljati s ciljem što brže intervencije, osobito u hitnim situacijama.- objašnjava Bizek. Kada budu automatizirani, za zatvaranje šahta u slučaju curenja ili kvara, bit će potrebno maksimalno 30 minuta, dok za ručno zatvaranje koje se sada primjenjuje treba oko sat vremena.
-Radnik se mora spustiti u šaht dubine gdje vladaju teški mikroklimatski uvjeti. Vlaga i temperatura su jako visoke što otežava popravak pa onaj tko se spušta mora biti zdravstveno spreman na taj napor. Manipulacija ventilima odvijala bi se usmenim uputama poslovođe koji je u blizini šahta, a na telefonu koordinirao sa smjenovođom proizvodnog pogona (toplana) te prenosio informacije djelatniku u šahtu. Dakle, prijenos informacija je relativno spor, a za djelatnike u šahtu fizički naporan - upućuje nas u dosadašnju praksu Bizek.
Kroz vrelovode, nastavlja, teče posebna, kemijski pripremljena voda koja je omekšana i deoksidirana pa ona služi kao medij za prijenos toplinske energije, od izvora koji se nalazi u toplani, do domova Zagrepčana. Kada se dogodi puknuće, voda istječe iz cijevi pa je potrebna što brža reakcija jer inače postoji opasnost da proizvodni pogon ostane bez potrebne količine vode pa bi ga bilo potrebno ugasiti kako ne bi na njemu nastala havarija čitav pogon pregori i ugasi se.
-To vam je slično kao u automobilu. Ako kiler ostane bez vode, automobilu može otkazati motor - pojašnjava Bizek. Zbog dotrajalosti sustava, HEP godišnje ima oko 100 intervencija, kaže Bizek i pokazuje nam 'kapitalce', cijevi koje su pukle diljem Zagreba i prouzročile mu brojne neprospavane noći.
-Najgore je bilo kada je u novogodišnjoj noći 2014. pukla cijev na Mostu mladosti pa je cijeli Novi Zagreb ostao bez grijanja i tople vode. Da nije na vrijeme sanirano, proširilo bi se na čitav istočni dio Zagreba - priča Bizek. Zbog toga je, navodi, šaht kod Mosta mladosti izuzetno važan. Naime, čitava opskrba Novog Zagreba toplinskom energijom ide preko Mosta mladosti.
Sam princip automatizacije je relativno jednostavan, elektromotornim pogonima se otvaraju i zatvaraju ventili, a senzorima i mjerilima protoka preko centralne upravljačke jedinice upravlja se procesom manipulacije ventila, no olakšat će nam posao i smanjiti gubitke - zaključuje.
Sve je derutno ispod zemlje ali ne kužim ove stalne prekopancije nonstop. Vani toplane ljeti već hlade stanove a ovi u Zagrebu niti nas grijati ne mogu.