Pročelja šezdeset vrtića, 108 osnovnih i 77 srednjih škola bit će bez grafita. Tako bi do kraja godine trebao izgledati Zagreb, prihvate li ravnatelji inicijativu Grada i krenu u borbu s vandalskim grafiterima. Naime, ravnatelji će već ovog tjedna na adresu gradske uprave moći uputiti dopis u kojem će “prijaviti” na kolikoj je površini grafit te nalazi li se na dvorišnom ili uličnom pročelju, a iz proračuna platit će se, zatim, tvrtka koja će fasadu očistiti.
– Požele li to ravnatelji, a stručnjaci ocijene da je potrebno, pročelja će se mazati i antigrafitnim slojem, kako bi se, u slučaju ponovnog vandalizma, natpisi s obrazovnih ustanova oprati mogli vodom – kažu u Gradu pa dodaju kako će se paralelno provoditi i kampanja koja će Zagrepčane, prvenstveno one mlađe, informirati o štetnosti vandalskog grafitiranja. A budući da djeca djecu najbolje razumiju, za dizajn plakata koji će se postaviti po vrtićima, školama, tramvajima, ali i na billboarde diljem grada, raspisan je natječaj među učenicima. Grad pun obnovljenih zgrada koje čine savršenu podlogu natpisima te „baraba“ koji samo čeka da padne mrak kako bi mogao šarati pobjednički su radovi, a Dominik Kos i Filip Rebrović iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna njihovi autori.
– Svaki dan kad putujem u školu promatram kako grad izgleda i gotovo se i svakodnevno iznenadim nekom novom grafitu. Posebno mi smeta kad primijetim da je fasada neke zgrade potpuno obnovljena i već za nekoliko dana netko je unakazi – rekao je Dominik Kos koji je upravo motiv koji gleda na putu do škole „pretočio“ na papir. Među zgrade obnovljenih pročelja na svojom je plakatu smjestio i nekoliko njih koje su prepune grafita, kako bi, objašnjava, što bolje dočarao kako natpisi izgledaju zaista ružno.
– Moj plakat nešto je tamniji jer sam nastojao prikazati kako se većina vandalskog grafitiranja odvija noću. Na njemu nisu „obične“ zgrade, već zagrebačke znamenitosti kojih bi se „baraba“ sa sprejem mogao dohvatiti, a u rukama već drži našu školu – svoj je dizajn objasnio Filip Rebrović pa dodao kako smatra da je vrlo važno educirati ljude o razlici između grafita kao umjetnosti i grafita kao vandalizma. Upravo time bavit će se antigrafiterska kampanja Grada, a nakon edukacije po vrtićima i školama, nada se i profesor Damir Brčić iz Primijenjene, različitim će šaranjima konačno doći kraj.
– Učenici su napravili odlične plakate jer su primijetili koliko problema u gradu, zapravo, stvaraju šarači. Oni jesu, doduše, profesionalni esteti pa im to smeta, ali se nadam da će uskoro početi smetati i drugima – rekao je Brčić te pohvalio učenike koji su već radili plakate i za Močvaru, Kset, a čeka ih još i posao za Končar. Iz Grada se, pak, nadaju kako će plakati vršnjaka potaknuti mlade da se ostave spreja, osim ako njime ne rade umjetničko djelo na za to dozvoljenoj podlozi.
Podsjetimo, istraživanje Instituta za turizam iz 2012. pokazalo je kako strancima u Zagrebu najviše smetaju upravo išarane fasade, kojima se nastoji stati na kraj sufinanciranjem njihove obnove. Po 80 posto za ulična te 60 posto za dvorišna pročelja od Grada dobit će suvlasnici stanara za kompletnu obnovu 3700 zgrada, koja kreće od rujna, baš kao što će se iz proračuna Zagrepčanima davati 80 posto za uklanjanje grafita s fasada te 60 posto za njeno premazivanje antigrafitnim slojem. Sufinanciranje premaza prve su konkretne mjere iz akcijskog plana za sprečavanje vandalskog grafitiranja, koji je donesen još prije dvije godine.