Nepoznata povijest: Prve su se hrvatske novine tiskale na Opatovini i nudile za tri krajcara

Kaže se da iza svakog uspješnog hrvatskog zeta stoji još uspješnija punica. A da se u svakoj šali krije malo istine, čak i prije 250 godina, potvrđuju i pisma Antuna Jandere iz 18. stoljeća, jednog od najvažnijih tiskara te nakladnika prvih hrvatskih novina. Uputio ih je Hrvatskom kraljevskom vijeću u Varaždinu, a u njima stoji kako jedva živi i “da mu ne pomaže njegova punica raznim stvarima iz vrta, kao i drugim potrepštinama dok mu tiskara miruje, ne bi mogao podnijeti ovakvo stanje”.

Tko je bio glavni urednik?

To se pismo, kao i 23 druga izloška, može do 4. prosinca besplatno vidjeti u predvorju Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu, gdje je u čast izdavača čeških korijena otvorena izložba “Zagrebački tiskar Antun Jandera”. Osmislili su je Sara Džapo, Davor Ferković i Marijan Lipovac u povodu 250 godina od izlaženja prvih hrvatskih novina “Ephemerides Zagrabienses” čiji je Jandera bio izdavač.

- Mnogi vjeruju da su prve bile “Novine Horvatzke” Ljudevita Gaja. No, začetak hrvatskih medija šezdesetak je godina prije toga, kad je Antun Jandera 1771. u Zagrebu izdavao novine na latinskom jeziku. Time počinje i povijest hrvatskog novinstva, no od 50 brojeva, nažalost, nije sačuvan nijedan primjerak - govori Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva. Jedini dokaz koji imaju, dodaje, jesu oglasi iz kalendara “Calendarium Zagrabiense” iz 1771. gdje je Jandera najavio da će “da zadovolji želje mnogih” izdavati novine na latinskome po uzoru na bečki “Wienerisches diarium”.

- Izlazile su svake subote na četiri stranice, a prodavale su se za tri krajcara u Janderinoj tiskari na Opatovini. Nisu, nažalost, bile dugog vijeka zbog nedostatka stručnih ljudi, a time i vijesti. Izišlo je ukupno 50 brojeva u pola godine. Nije sasvim poznato ni tko je bio tada glavni urednik, ali se pretpostavlja da je riječ o teologu i povjesničaru Baltazaru Adamu Krčeliću, koji je u svom ljetopisu “Annuae” tijekom 19 godina, odnosno sve do 1767., bilježio događaje u Zagrebu i okolici, ali i svijetu. Bio je jako talentiran i pisao baš poput pravog novinara - objašnjava Davor Ferković, voditelj zbirke rijetkih knjiga i rukopisa u Gradskoj knjižnici.

Svi su izlošci, naime, iz njezina fonda. A osim pisama i oglasa, mogu se vidjeti i od 10.000 do 12.000 kuna vrijedne knjige koje je Jandera tiskao tijekom svog djelovanja u Zagrebu, točnije od 1766. do 1772. Ondje su i preslike dokumenata o njegovu rođenju i smrti te dokazi o djelovanju u Pragu.

- Prvi je put izložen i zapis iz matične knjige u češkom gradu Příbramu iz kojeg smo doznali točan datum Janderina rođenja, čime se ispravlja netočan podatak u dosadašnjoj literaturi da je rođen 1728. Točna godina je 1738. Umro je sa samo 34 godine, ali to tada nije bilo neuobičajeno za tiskare jer su dugotrajno radili s olovom koje je, kao što danas znamo, jako štetno - kaže Lipovac.

Antun Jandera ili punim imenom Antonín Jan František potječe iz svojevrsne češke tiskarske dinastije. U njegovoj su se obitelji tiskarstvom bavile dvije tete, djed, polubrat i očuh. Nekoliko godina prije izdavanja novina, u želji da se osamostali, kreditom Stolnog kaptola zagrebačkog otvorio je svoju tiskaru. Budući da kredit nije otplatio, tiskara nije bila njegovo, već vlasništvo Kaptola.

Predložili da dobije stube

- Najznačajnije knjige koje je tiskao bile su one Baltazara Adama Krčelića, odnosno “De regnis Dalmatiae”, “Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares” i povijest zagrebačke crkve ili u prijevodu “Historia cathedralis ecclesiae Zagrabiensis”. Tiskao je i “Artis heraldicae notitia brevis” Ivana Voršića, odnosno prvi hrvatski udžbenik iz heraldike koji se također može vidjeti na izložbi. Tu su i propovijedi Ivana Krstitelja Campadellija, djelo Vida Došena “Aždaja sedmoglava”, kao i ono češkog autora Václava Jana Paula “Razgovor i navuk od deržanja i hranjenja ovac, zatim ob obderžavanju duhana” - nabraja Ferković.

Tiskara je najprije bila u Novoj Vesi, a zatim se preselila u kuću na Opatovini 9, a imao je u njoj tri radnika.

- Lani smo poslali prijedlog Gradu da se stube koje povezuju Dolac i Opatovinu, gdje je živio, radio i umro, nazovu po Janderi. Zasad prijedlog nije prošao, no pokušat ćemo ponovno - ističu autori izložbe