Imamo novi Zakon o obnovi s programom mjera, afirmirane institucije povezane sa samoobnovom i osigurane financije od države da se odlučno krene. Što nam onda nedostaje da se učine konkretni koraci i da Zagreb ponovno bude onakav kakvim ga pamtimo prije tog jutra kada se tresao na 5,5 po Richteru? Pitanje je to kojim je otvorena tribina "Samoobnova i predstavnici suvlasnika – Novi model i nova prilika u obnovi višestambenih zgrada oštećenih potresom", koja je okupila mnoštvo zainteresiranih.
Tri mogućnosti financiranja
– Tri godine nakon potresa i dalje se borimo s velikim brojem neodgovorenih pitanja koja usporavaju obnovu. Stoga je bilo nužno da na ovakvom susretu imamo zaokruženu cjelinu svih dionika, posebice sada kada je model samoobnove izmijenjen – kazao je Zdravko Vladanović, predsjednik zagrebačke Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada, koja je organizirala tribinu.
A upravo o prilikama koje suvlasnici u zgradama mogu dobiti novim zakonom govorili su predstavnici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
– Najveći je novitet to što se samoobnova vodi centralizirano, iz Ministarstva. Fond za obnovu je ugašen pa je i procedura skraćena, a manje bi se trebalo čekati i na isplatu pomoći. Uveli smo tri nove mogućnosti financiranja samoobnove za višestambene zgrade pa se cjelokupna isplata događa prije, tijekom ili nakon dovršetka obnove. Detaljan cjenik s obzirom na veličinu zgrade i tip postupka dostupan je na našim stranicama – pojasnio je Domagoj Orlić, državni tajnik u Ministarstvu, pa dometnuo kako Zagrepčani samostalno biraju projektanta, izvođača radova i stručni nazor te tako diktiraju dinamiku obnove.
Uskoro bi, najavio je, svjetlo dana trebala ugledati i mrežna aplikacija Ministarstva u kojoj će biti locirane oštećene zgrade u metropoli zajedno s njihovim statusom, donesenim aktima i aktualnim stanjem obnove. Jednim klikom, pojasnio je Orlić, suvlasnici će moći pregledati zahtjev, što bi trebalo olakšati i ubrzati posao djelatnicima Ministarstva.
Važnu ulogu u procesu obnove ima i Grad, prvenstveno kada je riječ o javnim zgrada, istaknuo je dogradonačelnik Luka Korlaet te pojasnio kako je u proračunu za to osigurano oko 160 milijuna kuna, odnosno gotovo 21 milijun eura.
– Novca ima, samo treba potaknuti procese da se on potroši. Alocirana su i dodatna sredstva za Zagrepčane koji su morali ići u hitnu sanaciji. Novi zakon puno je pregledniji i procedure su jasnije pa sam siguran da će to ubrzati stvari. Važno nam je i kako napreduje obnova privatnih zgrada pa redovito od Ministarstva tražimo i tjedni izvještaj – rekao je Korlaet.
Važni odnosi u zajednici
A u više od 70 posto zgrada za redovno održavanje, a i pomoć u procesu obnove, zadužena je Holdingova podružnica Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo. Direktor tehničkog sektora Domagoj Šešok kazao kako je glavna uloga upravitelja u zgradama podnošenje prijava i potrebne dokumentacije za obnovu te praćenje procesa. Kod samoobnove to podrazumijeva i objavu natječaja za izvođače te koordiniranje javne nabave.
– Ništa od toga suvlasničkim zajednicama ne naplaćujemo. Na našim stranicama redovito se ažuriraju podaci o statusima prijava, a objavili smo i nekoliko obrazaca gdje pokušavamo pojasniti stavke iz novog zakona koje se tiču suvlasnika u zgradama. Unatoč svemu, obnovu još usporavaju specifični problemi, poput toga da se stanari ponekad ne žele iseliti iz stanova kada je to nužno ili pak nedostatak ažurnosti kod podataka o vlasnicima nekretnina. Pojedine zgrade muči i loša komunikacija unutar suvlasničke zajednice. Na tome se mora raditi ako želimo da sve teče brže – istaknuo je Šešok.
Da problemi u suvlasničkim zajednicama posebno more obnovu, potvrdio je i pravnik Marko Ramljak. Redovito se susreće, kazao je, s lošim odnosima među stanarima iz kojih isplivaju partikularni interesi nauštrb većine.
– U pravnom smislu, najgora stvar koja može usporiti obnovu iz perspektive suvlasnika upravo su neriješeni odnosi, kako međuljudski, tako i imovinskopravni. Često se događa i da odluke koje se tiču cijele zgrade nisu dogovorene na sastancima, već od vrata do vrata. Koliko god da je novi zakon bolji od prethodnog, potrebna je stavka koja će predvidjeti da se sve odluke za zgradu moraju donositi na službenim okupljanjima stanara, ali i motivacija da se obnova što prije završi, bilo da je riječ o konkretnim rokovima ili penaliziranju za njihovo nepoštivanje – zaključio je Ramljak.