Danas s početkom u 16 sati na Kaptolu 27 organizira se tribina ''Samoobnova i predstavnici suvlasnika – novi model i nova prilika u obnovi višestambenih zgrada oštećenih u potresu''. Tom prilikom na Večernjem TV-u gostovao je Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba te razgovarao s novinarkom Petrom Balijom. Vladanović je objasnio da su se u protekle tri godine od zagrebačkog potresa održavale brojne tribine koje su organizirali arhitekti, projektanti i drugi, i oni su otvarali ovu temu sa stručnog aspekta. Međutim, ova udruga organizira tribinu jer želi okupiti sve relevantne čimbenike u procesu obnove. Stoga danas na tribinu dolazi državni tajnik iz Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine sa svoje dvije suradnice, zamjenik gradonačelnika Zagreba, predstavnica Hrvatske gospodarske komore, predstavnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavnici gradskog stambenog komunalnog gospodarstva i odvjetnik Marko Ramljak.
"Naš je zadatak danas da Zagrepčanima otvorimo temu sa svih aspekata. Uz medijsko pokroviteljstvo Večernjeg lista i tvrtke Bonus Felix koja nam pomaže u organizaciji tribine odgovarajući na pitanje što je s radnom snagom, što je s izvođačima, imamo li projektante, nadzorne inženjere i tako dalje", objasnio je Vladanović.
Do ideje za tribinu došli su, kaže, zbog spoznaje da nedostaje informacija. "Iako je dosta toga na mrežnim stranicama Ministarstva i Grada Zagreba, živa riječ je potrebna i nju je potrebno donijeti na kućni prag suvlasničkih zajednica. Zato smo odlučili doći među ljude i omogućiti im da postave pitanje i dobiju odgovor. Sve je u zakonu lijepo napisano. Međutim, postoji mnoštvo pitanja koja moramo objasniti kako bi ih ljudi mogli implementirati. Imamo potres, imamo posljedice potresa, zakonodavni okvir, propise, imamo i novac. Nameće se pitanje: Što fali? Što fali da to pretvorimo u beton, željezo i napravimo, učvrstimo zgrade? Intencija je obnoviti, učvrstiti zgradu da bi mogla odgovoriti na buduće posljedice potresa", pojasnio je Vladanović.
Rekao je da propitkuje probleme samoobnove i pitanje jesu li suvlasničke zajednice spremne prihvatiti ovu ponudu samoobnove jer sve treba samo staviti u proceduru. "Imamo sociološki fenomen koji je očito nastao pretvorbom društvenog u privatno vlasništvo. Zašto ljudi pomalo očekuju da će im netko donijeti paket s osmijehom na vrata i reći: 'Imamo sad tu rješenje, gotovi smo i obnovili smo zgradu.' Treba se truditi staviti suvlasničke zajednice proaktivno u tu funkciju. Imamo ministarstvo, grad, projektante, izvođače radova, ali suvlasnici donose odluku. Bez njihova potpisanog papira da žele obnoviti i da neće čekati državnu proceduru već će sami naći projektante, izvođače, firme i sami to napraviti, neće se ništa dogoditi. Za troškove koji nastanu ispostavit će se račun, novci su tu i sve je u redu. Oni moraju reći: 'Da, mi to želimo' na jasan način. Mi želimo ovom tribinom potaknuti suvlasničke zajednice da sa stave proaktivno u funkciju procedure", rekao je.
Problemi na koje se nailaze su sporost u postupku rješavanja zahtjeva te procesi s aspekta zaštite kulturne baštine. "Je li realno da će se postupci rješavati na dnevnoj bazi? Baš i nije, ali želimo utjecati na sve da taj proces ide brže", istaknuo je Vladanović. "Suvlasničke zajednice dižu kredite, ne mogu čekati, još zahtjev nije riješen, ulaze u proceduru. Novci koji su osigurani, oni će doći i vratit će se kredit. Ali dizanje kredita u bankama nije jednostavna procedura, nije dovoljno samo 51 posto suvlasničkih potpisa, traži se i više, banka traži jamstvo. Smatramo da je to dobar put, ali da trebamo svi u tome proaktivno sudjelovati, svi moramo biti angažirani i tek ćemo onda postići rezultate."
Komentirao je i novi Zakon o obnovi. "Novi zakon nakon lutanja protekle tri godine sa stalnim izmjenama je plod, rezultat sazrijevanja. Sjetimo se sve što se tražilo, koji su to sve papiri bili potrebni, a sad je teret financijske odgovornosti prešao na društvo, na zajednicu, na državu. Sad nema gotovo nikakvih financijskih troškova. Štoviše, zakon je omogućio i financiranje troškova koordinacije, pa ovisi o veličini zgrade, obiteljske kuće i tako dalje. I to su ozbiljni novci predviđeni za troškove. Mislim da je ovo dobar put, dobar način, samo moramo mi biti ozbiljni", zaključio je.
