Štrumpfovi, Zagi, Snjeguljica i patuljci, drveni konjići i plišanci nekoć su iz izloga mamili čeznutljive dječje poglede. Prošlo je nekoliko desetljeća, djeca su odrasla pa ih sada na bezbrižne dane podsjeća izložba “Igračke – djetinjstvo zauvijek” koja se danas u 18 sati otvara u Etnografskom muzeju. Početak je to istoimenog muzejskog megaprojekta koji će trajati do 22. svibnja 2022. te obuhvatiti 12 izložbi, a cilj mu je starijoj i mlađoj publici osvijestiti važnost djetinjstva, dječjih igračaka te same igre.
– Svaka je igračka djelo ljudskih ruku. Majstori rukotvorci ručno su ih izrađivali i oslikavali pa je svaka unikat. Takve su i one naših umjetnika i dizajnera, ali i igračke tvornica poput Biserke i Jugoplastike. Radnice su imale kalup za proizvodnju, no bojile su ih i obrađivale ručno – opisuje nam autorica projekta dr. sc. Iris Biškupić, koja se proučavanjem kulturne vrijednosti igračaka bavi od studentskih dana.
Isprobajte gumi-gumi
Igračke što ih predstavlja središnja izložba iz različitih su vremena i od različitih materijala. Neke od njih izradili su rukotvorci, druge su dizajnerske, treće tvorničke, a četvrte su pak izrađivala sama djeca. Najstariju igračku, drvenu zipku iz 1840., može se vidjeti na ulazu.
– Izradio ju je otac iz Letovanića za svoje dijete. Pokazali smo i igračke koje su djeca izrađivala sama jer su kreativna pa ih mogu napraviti doslovno od svega – objašnjava autorica.
Posjetiteljima će, dodaje, biti ponuđene i igre poput gumi-gumija na kojima su odrastale generacije, a današnjoj su djeci uglavnom nepoznate. I dok je desna strana prizemlja Etnografskog muzeja rezervirana za središnju izložbu, na lijevoj se istovremeno otvara postav “Igrom oko svijeta” u kojemu su istaknute igračke raznih kultura.
U nekim dijelovima Hrvatskog zagorja igračke se neprekinuto izrađuju od 19. stoljeća, a umijeće se prenosi s koljena na koljeno. Iako je od 2009. njihova vještina na Unescovu popisu, majstora je u Zagorju sve manje. Zbog toga je važno, ističe dr. sc. Biškupić, nove generacije upoznavati s takvim igračkama, što Etnografski muzej čini zahvaljujući projektu “Dajmo djeci korijene i krila”. Uz tradicijske, na izložbi se predstavljaju i igračke koje su se proizvodile u zagrebačkoj tvornici Biserka koja je imala licenciju za Disneyja, splitskoj Jugoplastici, 25. maju iz Labina i pulskoj Marčanki, ali i plišanci Tik-Tika iz Krapine, osječke tvornice LIO...
Dizajnerice iz Petrinjske
– Pokazali smo i umijeće dizajnerica Ružice i Dolores Vavra, majke i kćeri koje su imale svoj dućančić u Petrinjskoj. Ružica Vavra pogon je pokrenula 1949. i dobila ponude od velikih svjetskih kuća. Suradnju joj je nudio čak i Disney, no njih su dvije bile same pa nisu mogle širiti proizvodnju. Njihovi plišanci imali su pokretljive udove po uzoru na Margaretu Steiff – objašnjava kustosica. Lea Vavra, unuka Ružice Vavre, i sama se bavi dizajnom igračaka pa će se i ona predstaviti izložbom u ožujku iduće godine.
Neki hrvatski umjetnici, poput Gorana Lelasa i Marka Pavlovića, izrađivali su igračke za velike svjetske kuće i muzeje, a akademik Zlatan Vrkljan osmislio je drvenu igračku s motivom mačke koju dijete može samo bojiti i sastavljati. Njihovi radovi također su predstavljeni u postavu.
– U pandemiji su djeca bila kod kuće i puno su vremena provodila pred ekranima. Zbog toga smo Nikolina Jelavić Mitrović, autorica vizualnog dijela izložbe, i ja pokrenule ovaj projekt kojim smo željeli potaknuti roditelje, bake i djedove da s djecom dođu u muzej te da zajednički uživaju u igri – zaključuje dr. sc. Biškupić.•