'Osmislio sam kako glavne trešnjevačke ulice vratiti pješacima po uzoru na Marseille'

"Svatko od nas to je doživio... grad su prije svega njegove ulice. Ulica može biti prijateljska, sumorna, pretenciozna, gostoljubiva, šarena, živahna, pusta, tužna, nudi tisuću i jedno lice". Tim je riječima ulicu opisao francuski teoretičar urbanizma Thierry Paquot. A ideje da zagrebačka Tratinska ulica i Nova cesta budu baš suprotno od negativnih pridjeva iz citata, na izložbi u Centru za kulturu Trešnjevka do 7. listopada predstavlja arhitekt i urbanist Borislav Doklestić.

Inspiracija "čuvara knjiga"

Kako sam ne može realizirati projekt, odlučio ga je predstaviti barem na ilustracijama u postavu nazvanome "Tratinska – život ulice". Na izložbi se tako mogu vidjeti njegove vizualizacije, kako je zamislio da bi Tratinska i Nova cesta trebale izgledati kao ulice u kojima pješak ima glavnu ulogu. A pritom bi, prema nacrtima, tramvaj trebao voziti južnom stranom Tratinske kako bi se na sjevernome dijelu mogao proširiti nogostup koji bi uljepšavao drvored. Autima se u tom slučaju ne bi otežalo kretanje, već bi se samo uklonila parkirališna mjesta koja su sada iscrtana točno na sredini, duž Tratinske. Ipak, realizacijom takve Doklestićeve vizualizacije pitanje parkiranja ostalo bi neodgovoreno, ali i za to je našao potencijalno rješenje.

– Po meni bi onaj javni parking kod Tehničkog muzeja trebalo prenamijeniti u prostor na kojem bi se parkirali samo stanovnici Tratinske – predlaže.

U Novu bi cestu vratio drvored koji je, govori, u prvotnom nacrtu te ulice i bio predviđen, ali se u realizaciju uklopilo tek nekoliko stabala na njezinu početku.

– Nije mi jasno zašto na toj cesti postoje četiri prometna traka. U mojoj su vizualizaciji iscrtana samo dva i mislim da se sužavanjem ne bi znatno poremetio promet – ističe Doklestić.

Ideja mu je, kaže, sinula još prije 15 godina dok je bio zaposlen u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj, gdje je, objašnjava, s kolegicom Jasminom Sirovec Vanić radio na sličnom projektu. U fokusu im je tada bila cijela Trešnjevka, koju i danas smatra tradicijskim gradskim kvartom, a redizajn Tratinske ulice bila je samo jedna od tema. Tada je, govori, bio potpuno svjestan da prenamjena Tratinske pod ondašnjom gradskom vlasti ne bi bila moguća te se nada kako sada ima veće šanse. 

Doklestić, inače, stanuje u Kranjčevićevoj ulici i svakodnevno pješači Tratinskom, a stara ideja vratila mu se, kaže, prije godinu dana, kada je, takoreći među parkiranim autima, opazio red ljudi koji su čekali na ulazak u jednu prodavaonicu. Ta je prodavaonica zapravo poznati trešnjevački antikvarijat u vlasništvu "čuvara knjiga" Zorana Ante Jurića.

– On tu svoju ekipu okuplja doslovno uz cestu, među autima, i ja sam im putem svojih crteža pokušao dočarati jedan potpuno novi i drukčiji ambijent – ističe arhitekt i urbanist.

Marseille kao primjer

Svoje crteže smatra formom koja će najviše animirati gledatelje, jer su to direktne vizije koje dopuštaju drukčije razmišljanje. Izradio ih je u godinu dana, a potaknula ga je izložba Davida Hockneya, koji je također radio slične crteže uz pomoć fotografije i novih tehnologija. Kako je riječ o složenome projektu koji bi javne površine ulice vratio pješaku i javnom prijevozu, svjestan je, dakako, da bi realizacija potrajala, a smatra da se ne bi uspio ostvariti u jednom mandatu gradske vlasti. Dosjetio se tako primjera, projekta "Marseille mediteranska metropola", koji je trajao 20 godina, započeo ga je gradonačelnik Jean-Claude Gaudin, a ni promjena vlasti nije utjecala na njegov nastavak i završetak.

– Složen projekt, a to je svaka rehabilitacija kvarta, zahtijeva organizaciju grada poduzetnika. To nije više grad koji isključivo odgovara na inicijative poduzetnika, a te završavaju na privatnoj parceli, to je grad koji planira, inicira, koordinira javne i usmjerava privatne inicijative u kvartu. Za to grad mora biti i ustrojen jer jaka stručna multidisciplinarna gradska kuća realizira takve projekte – zaključuje Borislav Doklestić.