Jedna od prvih uputa chefa Melkiora Bašić za sudionike kulinarske zero waste radionice, koja se u ponedjeljak održala u Enzita Kitchen Studiju na Zagrebačkom Velesajmu, bila je dobro oprati svježe namirnice, a pritom nikako ne treba zaobići luk. Začuđene poglede kulinarskih šegrta među kojima su se našli brojni domaći influenceri i food blogeri ubrzo je umirilo Bašićevo objašnjenje kako je standard profesionalnih kuhinja luk iskoristiti u cijelosti pa ga se, tako, može kuhati i u ljusci što je pogodno za temeljce, a time se ujedno smanjuje nepotrebni otpad od hrane. Upravo je to jedna od gorućih tema kampanje "Safe2Eat" koju provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Da je idealno vrijeme za stavljanje ovakvih tema u fokus, govori i činjenica da se sutra obilježava Svjetski dan hrane.
Hrvati bacaju 280 tisuća tona hrane
Ideja je da znanstvenici iz zemalja Europske unije pregledavaju relevantne podatke i studije kako bi procijenili rizike povezane s hranom, čime pomažu regulatornim tijelima zaduženima za sigurnost proizvoda na našem tržištu i u trgovinama. Za provođenje kampanje u našoj je zemlji zadužena Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a ove je godine fokus na četiri relevantne teme. Uz, dakle, smanjenje otpada od hrane, tu su i oznake na hrani, pravilno postupanje s namirnicama te bolesti koje se prenose hranom.
-Želja nam je kampanjom približiti kompleksne informacije o sigurnosti hrane potrošaču i potaknuti ih na kritičko razmišljanje, ali i pokazati ljudima da su svi savjeti koji im se tom prilikom komuniciraju znanstveno utemeljeni- istaknula je Vlatka Buzjak Služek iz HAPIH-a.
-Svijest o sigurnosti hrane ključna je za zdravlje svakoga od nas. Zato putem ove radionice, kao i drugih aktivnosti u okviru kampanje „Safe2Eat“, želimo osnažiti pojedince da prepoznaju i primijene najbolje metode očuvanja kvalitete i sigurnosti svoje hrane te osigurati da pravilne prakse postanu norma u svakom kućanstvu- istaknuo je pak izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.
Zbog lošeg planiranja prilikom kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti ili nerazumijevanja oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" u Hrvatskoj se godišnje baci oko 280 tisuća tona hrane, a najviše u kućanstvima na koja otpada gotovo 76 posto. To je, uz Češku, i Italiju, najviše u EU, pokazuju podaci Eurostata. Istovremeno, Hrvatska je sa 72 kilograma po stanovniku druga po redu zemlja EU s najmanje bačene hrane po stanovniku, odmah nakon Slovenije. Pogledamo li brojke za čitavu eurozajednicu, godišnje se baci više od 58 milijuna tona hrane, odnosno, oko 131 kilogram po stanovniku.
Alarmantni su to podaci koji zahtjevaju promjene u našim domaćinstvima stoga je i organizirana kulinarska radionica s početka naše priče, a ideja je bila pokazati kako iskoristiti ostatke jučerašnjeg ručka. Rukave su zasukali Doris Pinčić, Morana Zibar, Lucija Lugomer, Nana Nadarević, Mile Butorac, Sandra Rončević, Maja Jalšovec, Sonja Švajhler, Slađana Ostić i Igor Jadan. Sudionici su bili podjeljeniji u timove, a pripremali su čak tri recepta: arancine od ostataka rižota, riblju paštetu od pečenog brancina i kuhanog krumpira te club sandwich koji spašava višak pečenog mesa.
-Kada sam birao recepte za radionicu, u obzir sam uzeo namirnice koje najčešće ostaju u frižideru. Rižoto je jedno od jela koje spada u tu kategoriju, a umjesto da ostatke drugi dan bacite, možete napraviti sočne arancine. Od smjese treba samo formirati kuglice i ispržiti ih u dubokom ulju, a usto pripremite i jednostavni umak od rajčica- pojasnio je Bašić.
U Hrvatskoj se, dodao je, najviše borimo s ostatcima pečenog mesa, stoga se club sandwich nametnuo kao logičan izbor za drugi recept. Višak pečenja treba čim prije usitniti i onda je kombiniranje u bilo kojem obliku sendviča ili salate jednostavno. Na ovim prostorima, ustvrdio je chef, vlada i uvriježeno mišljenje kako se riblja pašteta može spremiti isključivo od bakalara, što je daleko od istine jer ostaci gotovo svake ribe uz malo kuhanog krumpira, maslinovog ulja, kapara i začina na tostiranom kruhu postaju pravo zadovoljstvo za svako nepce.
'Promjena neće doći preko noći'
-Ključ zero waste kuhinje je dobra organizacija. Prije svakog odlaska u trgovinu treba provjeriti što imamo u frižideru i može li se to na neki način iskoristiti. Moramo početi racionalnije razmišljati o hrani i razborito kupovati. U profesionalnim kuhinjama takav je način ophođenja s namirnicama norma jer nam je u interesu da ne budemo rastrošni s resursima- pojasnio je Bašić. Gosti u restoranima pridonose smanjenju otpada od hrane svaki put kada sa sobom uzmu ostatke ručka ili večere, a iako je to u inozemstvu svojevrsni standard, Bašić je istaknuo kako se kod nas to još uvijek smatra sramotnim stoga je promjena u mentalitetu nužna.
VEZANI ČLANCI:
S time se slaže i Morana Zibar, lovkinja u HRT-ove "Potjere", ali promjena se, dodaje, ne može dogoditi preko noći. Brojka o količini odbačene hrane je stravična, dodaje ona, ali uz radionice poput ove, svatko može doći do svojevrsnog kulinarskog otkrića poput arancina za koje je sigurna da će postati sastavni dio njezinih kućnih jelovnika.
-Zero waste koncepte treba stalno ponavljati i utvrđivati i u tom je smislu ključna uloga medija i influencera koji trebaju prenositi poruke stručnjaka. U današnje vrijeme svi posežemo za društvenim mrežama kada želimo dobiti ideju za neki novi recept pa se rado inspiriramo kod omiljenog gastro blogera i pratimo njegov recept. Stoga bi promicanje zero wastea trebala postati svakodnevna praksa za influencere i malo pomalo će doći i do promjene i u praksi- poručila je M. Zibar. Jedan od onih koji već radi na edukaciji svoje publike putem raznovrsnih recepata je i Igor Jadan, gastro influencer kojeg na TikToku prati više od 175 tisuća ljudi.
-Često snimam recepte od ostataka hrane pa sam tako pokazivao kako napraviti temeljac od ljuski luka, a nerijetko radim i videe na temu "kako iskoristiti namirnice pred istekom roka trajanja". Imam osjećaj da su mlađe generacije nešto osvještenije po pitanju prevencije otpada od hrane, ali te teme su sada i u trendu stoga je nužno da se što više nas uključi u širenje praksi kakve želimo živjeti u budućnosti- zaključio je Jadan.
Više održivih tema potražite na portalu Rezolucija Zemlja!
VIDEO: Tuga zbog gubitka mora postati slavljenje života s kućnim ljubimcem