Kvart nekad i sad

Pogledajte kako je izgledao Remetinec 1969. godine

Foto: Muzej grada Zagreba
Remetinec
Foto: Goran Jakuš/Pixsell
Lanište
Foto: ''
Zagrebački kvartovi
24.12.2013.
u 10:00
Muzej grada Zagreba poziva vas na prikupljanje predmeta iz povijesti našega grada i iz svih zagrebačkih kvartova.
Pogledaj originalni članak

U zapadnom dijelu Novog Zagreba, uz željezničku prugu Zagreb - Karlovac smješten je Remetinec koji se prvi put spominje u ispravama 1339. godine kada je posjed koji se nazivao Tupal dodijeljen remetskim pavlinima.

Već tada Remetinec je bio naseljeno mjesto koje je 1865. godine imalo 14 kuća i 168 stanovnika. Uz Remetinečku cestu u drugoj polovici 1950-ih započinje gradnja Naselja februarskih žrtava (danas Remetinečki gaj) nadovezujući se na nekadašnje selo Remetinec kao stambeno naselje sa tek sagrađenom zgradom općine, kinom i ambulantom.

Stambeni objekti novog naselja prvi su eksperiment montažne gradnje poduzeća Jugomont. Načini gradnje s tipiziranim objektima te polumontažnim i montažnim sustavima koji se već tada upotrebljavaju bit će model koji će se kasnije koristiti i kod drugih novih naselja (Zapruđe, Utrina). Godine 1956. sagrađeno je i Narodno sveučilište, koje će djelovati tijekom šezdesetih.

Godine 1977. otvara se i Centar za kulturu Novi Zagreb, tada jedina radna organizacija za kulturnu djelatnost u Novom Zagrebu. Naziv Remetinec ujedno je od 1955. godine korišten za općinu koja je obuhvaćala čitavo novozagrebačko područje kada se ono prvi put definira i objedinjuje unutar granica Zagreba. Ta općina tada postaje dio šireg gradskog područja u tadašnjem kotaru Zagreb, a već 1957. ulazi u sastav užeg gradskog područja.

Naziv Remetinec je za tu općinu korišten desetak godina. Naziv Novi Zagreb koji se danas koristi za imenovanje gradskih četvrti južno od Save tek se sredinom 1970-ih počinje koristiti kao ime općine Novi Zagreb.

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

TO
tom2802
16:57 24.12.2013.

............... a vidi danas, najelitniji dio grada.............