Okititi bor sjajnim ukrasima, pripremiti obilje hrane za blagdanski stol, ispeći kolače, očistiti dom, staviti darove ispod bora... Navike su to uz koje se pripremamo za Božić, a jedan od najstarijih običaja koji se prenosi s generacije na generaciju zasigurno je Badnju večer provesti u crkvi i na polnoćki dočekati blagdan Kristova rođenja. Mnogi su na tu posebnu euharistiju voljeli otići u katedralu, ali ovog 24. prosinca, prvi put nakon 141 godine, odnosno zagrebačkog potresa 1880., polnoćka se ondje neće slaviti, zbog oštećenja nastalih lanjskim potresima.
Kardinal Bozanić u Maksimiru
– Mise polnoćke održavaju se u župnim zajednicama diljem grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije. Budući da se ove godine ne mogu slaviti u katedrali, nadbiskup kardinal Josip Bozanić, pomoćni zagrebački biskupi monsinjor Ivan Šaško i Mijo Gorski slavit će ih u župnim zajednicama – kažu nam iz Zagrebačke nadbiskupije.
Prošle godine, podsjetimo, svetu je misu na Badnjak u katedrali održao kardinal Bozanić, a zbog situacije s epidemijom i brojem zaraženih, koji je u tom trenutku "eksplodirao", većina je vjernika slušala i molila ispred crkve unatoč obilnoj kiši i hladnoći. Ono što je lani također bilo drukčije nego ove godine jest to da su polnoćke bile skraćene ili pomaknute kako bi završile do 22 sata. Sutra pak to neće biti slučaj i održat će se, po običaju, u ponoć.
– Svetkovina Rođenja Gospodinova, odnosno Božić, nakon Uskrsa je najdrevnija svetkovina u Katoličkoj crkvi. Postoje četiri misna obrasca za Božić: misa bdjenja, misa polnoćka, misa zornica i danja misa. To potječe iz rimske tradicije, odnosno trećeg i četvrtog stoljeća, kada je papa u Rimu na Božić slavio četiri mise u četiri bazilike. Spomenuta tradicija održala se i danas u svijetu pa tako i u Zagrebu – dodaju iz kaptolske prvostolnice. Kardinal Bozanić tako će umjesto u katedrali polnoćku slaviti u Župi svetog Jeronima na Maksimiru, božićnu misu u 10 sati vodit će u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, a u isto vrijeme na Tri kralja bit će u Brestovju, odnosno Župi blaženog Alojzija Stepinca. Prijenos svete mise polnoćke, danje božićne euharistije i one na svetkovinu Bogojavljenja bit će moguće pratiti na i Hrvatskoj radioteleviziji.
– Mons. Šaško slavit će svetu misu polnoćku u Župi blaženog Ivana Merza u Španskom i bit će na otvorenome, a mons. Gorski održat će je u Župi Blažene Djevice Marije Pomoćnice u Ivancu Bistranskom – obavijestili iz zagrebačke prvostolnice.
Samo pod maskama
Bit će mise i na Jarunu u crkvi Sveta Mati Slobode, a ondje se usto priprema i dječja polnoćka u 20 sati te u 22 i u ponoć euharistija za odrasle.
– Dječji zbor Don Boscova radost i Marijanska skupina pozivaju sve na prigodni program prije dječje polnoćke, odnosno u 19.20 sati – poručuju iz crkve. A u Župi Uzvišenja Svetog Križa u Trnskom misa će pak početi nešto ranije, točnije u 23.30 sati. Jedna od jedinstvenih polnoćki Zagrepčanima je ona u kapelici Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata na Sljemenu, koju već tradicionalno pohodi velik broj planinara. Jedina je to župa u Hrvatskoj u kojoj se ne umire, odnosno nema ni groblja ni matice umrlih, već samo krštenja i vjenčanja.
– Kapelica je sagrađena 1932. godine prema nacrtima arhitekta Jurja Denzlera, koji je nadahnuće našao u crkvenoj umjetnosti iz doba prvih hrvatskih vladara. Građena je od sljemenskog zelenog kamena i skladno je uklopljena u ambijent šume. Zamišljena je kao spomenik tisućite godišnjice hrvatskog kraljevstva i 1300. godišnjice pokrštenja Hrvata, na što podsjećaju detalji unutrašnjosti prožeti motivima iz domaće umjetnosti i povijesti. Zbog izrazitih kulturno-povijesnih, arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti službeno je zaštićena kao kulturno dobro – navode iz Turističke zajednice grada Zagreba.
U crkve će se, spomenimo, moći ulaziti bez COVID potvrda, kako prije tako i tijekom i poslije božićnih blagdana. No valja napomenuti da ostaju na snazi sve epidemiološke mjere koje otprije vrijede za vjerska okupljanja, a to za dolazak u crkvu znači održavanje razmaka od dva metra, nošenje maske, dezinficiranje ruku, bez blagoslovljene vode na ulazu u crkvu te pričest na ruku umjesto na jezik.