Otvoreni prozori pokraj radijatora koji griju punom snagom, hlađenje pića pod hladnom vodom u tuš-kabini te držanje namirnica s vanjske strane prozora da se ne bi pokvarile.
Dosad uobičajenim scenama iz zagrebačkih studentskih domova došao je kraj. Legendarni jogurti i sirevi na prozorima odlaze u povijest, a zamjenjuju ih novi i moderni hladnjaci u sobama. Na radijatore su pak postavljeni regulatori.
Zadnji radovi 1987.
Sobe koje su donedavno bile u derutnom stanju zasjale su novim sjajem. Završena je, naime, obnova studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje, u tijeku su još samo završne pripreme za useljenje 4. siječnja koje studenti jedva čekaju.
– Domovi sad odlično izgledaju, gotovo žalim što sam na zadnjoj godini fakulteta. Ponekad poželim da sam opet brucoš pa da mogu studentske dane provoditi na obnovljenoj Savi – govori Mate Vukšić, apsolvent na Fakultetu političkih znanosti. Kada je prije šest godina došao na studij u Zagreb, uselio se upravo u Studentski dom Stjepan Radić, zatim je dvije godine bio u Cvjetnom, a sada se ponovno vratio na Savu. – I to kakvu Savu – napominje dok razgledavamo studentski dom. Stare i nove paviljone gotovo je nemoguće usporediti. U obnovljenim je sobama na podu postavljen linoleum u boji, kupljen je moderan namještaj, novi madraci, ogledala...
Konačno će svaka soba imati mini hladnjak te bežični internet. S druge strane, stare su sobe bile opremljene oštećenim namještajem, u kupaonici su bile vidljive mrlje od vlage, a zajedničke je kuhinja bila praktički neopremljena. Stanje ne čudi ako se uzme u obzir da se na studentskim domovima posljednji put radilo u vrijeme zagrebačke Univerzijade 1987. godine. Sada, gotovo 30 godina kasnije, razlog obnove je isti – Univerzijada, odnosno Europske sveučilišne igre koje će se 2016. održati u Zagrebu i Rijeci. Kako bi studentski domovi bili reprezentativni za najveće studentsko sportsko događanje u Europi u radovima vrijednim 285 milijuna kuna obnovljeni su svi paviljoni u Cvjetnom naselju te sedam od 12 paviljona na Savi. U četveromjesečnim radovima obnovljeno je praktički sve osim zidova. Stavljena je nova fasada u boji, obavljeni su radovi na krovu, a obnovljeni su i sanitarni čvorovi. Postavljene su nova keramika, instalacije i ventilacija.
– Studentima ipak najviše znače nove kupaonice jer će sada higijenski uvjeti biti na višoj razini – kaže Mate Vukšić koji napominje kako je život u domu jedna od najvećih čari studentskog života.
Sad će i lakše učiti
A osim što domovi studente oduševljavaju modernim i atraktivnim izgledom, puno im znači i zvučna te toplinska izolacija.
– Stari su prozori bili u toliko lošem stanju da se u sobi konstantno čula buka, što je otežavalo učenje – objašnjava Vukšić koji pozdravlja i povećanje mjera sigurnosti u domovima. Naime, bit će potrebno otključati čak troja vrata kako bi se došlo do soba, dok je dosad bilo tko mogao ući u paviljon bez većih problema.
– Imam bicikl i uvijek sam bio u strahu za njega jer gotovo svatko može doći do mjesta gdje se čuvaju. Provale nisu bile rijetkost pa su mnogi kolege bili okradeni – prisjeća se student koji napominje kako će sada studentima boravak u domu biti još draži, a u novim sobama ni učenje neće biti toliki problem.*
Otkad to student koji je prije šest godina došao na petogodišnji studiji, sad već sedmu godinu u Zagrebu, ima pravo na dom? A da, Vukšić je, kao i 90 posto studenata u domovima, prekosavski, prekoschengenski "student", a znamo tko i kako upravlja studentskim domovima. Dok prekoschengenski "studenti prometa i kineziologije" logoruju po osam godina u domovima, redoviti studenti rođeni na teritoriju RH morat će, kao i do sada, u podstanare. Zna se.