KAD ĆE GA DOBITI?

Razvaljuju na svim natjecanjima, a mladi zagrebački programeri nemaju ni svoj Centar

Foto: Zagrebački računalni savez
Zagrebački računalni savez
Foto: Zagrebački računalni savez
Zagrebački računalni savez
Foto: Zagrebački računalni savez
Zagrebački računalni savez
Foto: Zagrebački računalni savez
Zagrebački računalni savez
Foto: Zagrebački računalni savez
Zagrebački računalni savez
Foto: Zagrebački računalni savez
Zagrebački računalni savez
Foto: Zagrebački računalni savez
Zagrebački računalni savez
09.02.2020.
u 00:30
- Projekt je prije pet godina izradio tajnik koji smatra da nije bio dovoljno sposoban da bi informacija brže došla do gradonačelnika, kaže nam Rikard Dimić, predsjednik Saveza.
Pogledaj originalni članak

Da mladi zagrebački programeri "razvaljuju" na svim natjecanjima u kojima sudjeluju, već je poznato. Ne bi li stoga, pita tajnik Zagrebačkog računalnog saveza Zdravko Škokić, bilo fantastično kad bi nakon dvadest godina dobili vlastiti centar?

Centar za mlade programere priča je koja se "vrti", kaže, barem godinama, a kad bi se realizirao bio bi prvi u Hrvatskoj.  Iako je Savez odavno prepoznat kao točka stvaranja i izvanserijskog doprinosa pa je dobio i dva najviša priznanja Grada, još uvijek nisu zaokružili misiju i realizirali ovaj projekt jer nemaju odgovarajući prostor.

- Projekt je prije pet godina izradio tajnik koji smatra da nije bio dovoljno sposoban da bi informacija brže došla do gradonačelnika, kaže nam Rikard Dimić, predsjednik Saveza.

Učionice, radionice, zidni ekrani

U 350 kvadrata površine, sastojao bi se od učionica, radionice i natjecateljskog sektora te dijela posebno prilagođenog za osobe smanjene pokretljivosti. Imao bi pet do šest učionica, čime bi se mogao mogao osigurati istovremeni grupni ili individualni rad za oko osamdeset njegovih polaznika. Ondje bi se održavala i programerska natjecanja, odnosno vježbe i simulacije za sve uzraste. Centar je prvenstveno namijenjen školskoj djeci i mladeži radi popularizacije i usavršavanja programerskih znanja i vještina, ali i osobama smanjene pokretljivosti, studentima i ostalom građanstvu te osobama treće životne dobi.

Roditelji, mediji i gosti u Centru bi također mogli na zidnim ekranima pratiti tijek rezultata u natjecanjima gradske, međužupanijske, nacionalne ili međunarodne razine. Centar bi imao i uredski dio za odgovorne voditelje i organizatore programa, a nekoliko učionica bi se moglo spojiti u dvoranu za predavanja ili svečanosti darovitih uz dodjelu Nagrada i priznanja poput „Najbolji uz najbolje“, koja je sa Sandrom Perković u glavnoj ulozi već imala svoju probnu izvedbu.

Centar je ovim mladima, kaže tajnik Saveza Škokić, prijeko potreban s obzirom na to da su okvire svoje udruge odavno prerasli. Kako nemaju adekvatan prostor, koriste onaj koji dijele s modelarima u željezničkoj modelarnici.

  - Oni rade sjajne stvari za Grad i Hrvatsku i odavno su prerasli okvire udruge, a briga o darovitima je ključ opstanka Domovine. U ime roditelja smo u siječnju 2019. na sastanku u Uredu za obrazovanje s gospođom Milković inicirali prijem kod Gradonačelnika, i zamolili da podrži projekt Centra mladih programera, rekao nam je Herman Vukušić, otac hrvatskog stolnog tenisa i dobitnik državne nagrade Franjo Bučar za životno djelo. Njegov je unuk Filip bio jedan od boljih polaznika radionica.  

ZRS-u nagrade i medalje Grada

A da to zagrebački školarci zaslužuju, svjedoče njihovi nabrojeni uspjesi. Na državnim natjecanjima iz informatike gotovo sva najviša mjesta osvojile su škole čiji su učenici članovi Zagrebačkog računalnog saveza. U periodu izmeđe 2006. i 2008 godine, na primjer, osvojili su nevjerojatnih 35 od 36 prvih mjesta, pa je četverostrukoj pobjednici „Profa kupa“ Mihaeli Piskač i prvom olimpijskom zlatu Luki Kalinovčiću, uz doajena nacionalne informatike Branimira pl. Makanca, tada pripala čast u ime Saveza preuzeti Nagradu Grada, a zatim i Medalju Grada.

 - Savez postiže iznimne rezultate u odgoju mladih informatičara i bilo bi poželjno da se ovaj dokazano uspješan model rada podrži i proširi jer samo tako možemo aktivirati svoje potencijale, kaže nam dr. sc. Mladen Merćep,  čija su dva sina godinama učila programiranje u ZRS-u.

Juniorska hrvatska olimpijada za osnovce se održava od 2012. godine, i svi pobjednici, izvrsni učenici svojih škola - bili su i članovi ZRS-a.

- Prije tri godine uspostavljena je europska juniorska olimpijada za učenike do 15 godina starosti, a u sastavu četveročlane reprezentacije su svake godine po tri člana dolazila iz škola čiji su učenici članovi Saveza - objašnjava Škokić, a dodaje da su se najbolji među njima vraćali i s medaljama s učeničkih olimpijada i međunarodnih natjecanja. Na tri Europske juniorske olimpijade osvojeno je jedno zlato, tri srebra i tri bronce. a učinili su to Krešimir Nežmah koji je dobio zlato, Patrik Pavić s dva srebra, Eugen Bošnjak i Vlatko Borevković bili su brončani a Fran Babić, osvojio je broncu i srebro. Krešimir i Patrik sada su već javnosti poznati članovi seniorske reprezentacije koji su na seniorskim olimpijadama osvojili zlato i tri srebra.

Svi ti najbolji mladi programeri su po završetku osnovne škole upisivali zagrebačku 15. Gimnaziju.

Godinama iz Gorice dolazi u ZRS

- Iza svih rezultata uvijek stoje dvije ključne vrijednosti. Obiteljska potpora i nasliieđeni talent kojeg učenici donose u svoje klubove i škole, te dugogodišnji ustrajni rad. Na sve to nadovezuje se puno i ljubavi i osmišljenih aktivnosti putem kojih se Savez trudi potaknuti učenike na dodatni rad i ubrzano usavršavanje baš onda kada oni to najviše i žele, kaže nam Zdravko Škokić.

Roditelji iznimno cijene cjelogodišnji rad i skrb za njihovu djecu, a Savez promatraju i kao produženi dio obitelji te vole naglasiti da rezultati njihove djece s kojima se svi ponosimo imaju i jedan trajni zajednički nazivnik - Zagrebački računalni savez, kao izvanškolsku organizaciju koja cjelogodišnje skrbi o mladim programerima.

Nedostaje im samo Centar mladih programera, kako kaže Slavica Babić, koja svog srebrnog olimpijca Frana godinama iz Velike Gorice vozi u ZRS.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

TI
Tirano
20:20 09.02.2020.

Žali bože trošiti vrijeme! Pa gradonačelnik nas je zadužio milijardu kuna! Imamo u seniorima bolje programe od Zapada ali nitko to neće kupiti iako su recimo Njemački programi 10 puta skuplji od Hrvatskih!? A još je žalosnije je što su bolji, sa svim najnovijim izmjenama Zakona, popravak unutar 24 sata maximalno? Neću reči koja je firma napisala takve, mnogo bolje i bliže Hrvatima programe za sve, mislim na poslovanje, od knjigovodstva, malo i veleprodaje, PC kase, PDV a, program plaća itd, itd! A naši kupe Njemačko? Za koga su ta silna prva mjesta u informatici? Za "strance"?! Mi njima možemo prodavati pamet informatike! A naši političari kupuju strano? Sramota!!!