Obnova tisuća objekata oštećenih u potresu. Zaustavljanje iseljavanja stanovnika iz užeg centra. Nedostatak reciklažnog dvorišta. Kruženje gradskim ulicama i po pola sata u potrazi za slobodnim parkirališnim mjestom. Mladi partijaneri koji rade buku sve do sitnih noćnih sati. Vibracije na zgradama zbog “labavih” tramvajskih pruga. Život na samo pet minuta od Trga bana Jelačića možda na prvu zvuči kao super stvar, no problemi s kojima se moraju baviti stanovnici Donjeg grada brojni su i teško rješivi, a Robert Faber, član platforme Možemo! i novoizabrani predsjednik vijeća istoimene gradske četvrti, pred sobom ima težak zadatak. Iako prvi put vodi četvrt, s njezinom je problematikom dobro upoznat s obzirom na to da je u prošlom mandatu bio i vijećnik, a u Donjem gradu živi čitav niz godina.
I pothodnik u Jagićevoj
O sebi nije htio reći mnogo više osim da radi kao stručni suradnik na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta. Tamo predaje na dva kolegija, a i dugogodišnji je okolišni aktivist koji je u rad četvrti ušao, kaže, jer je shvatio da aktivizam ipak ima svojih ograničenja.
– Nastavak djelovanja kroz politiku bio je logičan nastavak – započinje pa odmah kreće u “sridu”, odnosno u nabrajanje svih stvari za koje bi htio da se četvrt uhvati u koštac. A to su promet, parkiranje, problemi sa smećem, već spomenuto iseljavanje iz centra, a zbog starih cijevi i šahtova tu su i muke s oborinskom odvodnjom koja nerijetko stvara poplave, poglavito u podrumskim stanovima. A ovaj potonji problem, umjesto zamjenom stoljetnih cjevovoda ili izgradnjom više oborinskih šahtova, namjerava riješiti – ekologijom i održavanjem.
– Želimo u što većoj mjeri spriječiti poplave ili barem smanjiti štete izazvane ekstremnim vremenskim prilikama jer će vjerojatnost njihove pojave u budućnosti zbog klimatskih promjena rasti. Takve situacije mogu se ublažiti povećanjem zelenih površina i boljim održavanjem sustava odvodnje oborinskih voda – objašnjava Faber. Nešto konkretniji prijedlog ima kad je u pitanju i više nego gorući problem s parkirališnim mjestima, koji se djelomice počeo rješavati proširivanjem parkirališnih zona. Faber u tom smjeru ipak ne ide, već je njegov prijedlog postupno izbaciti aute iz centra grada.
– Nakon analize stanja išli bismo u smjeru zatvaranja pojedinih ulica za automobilski promet i širenje pješačkih zona. Ograničavanje parkiranja u centru samo uz posebnu dozvolu. Izgradnja pothodnika na mjestu opasnog pružnog prijelaza kod Jagićeve ulice – nabraja.
Stanovnici imaju muku, dodaje, i s otpadom, odnosno kantama koje stoje svakih nekoliko metara i tako smetaju pješacima koji ionako imaju premalo prostora za hod, a i cijeli sustav odvoza smeća je, naglašava, nepravedan i neefikasan. A tu je i činjenica da je četvrt samo jedna od dvije u Zagrebu koja uopće nema reciklažno dvorište, pa stanovnici svoj glomazni i drugi reciklabilni otpad moraju nositi u susjednu četvrt.
Podučavanje građana
– Problem s odvozom ne možemo samostalno riješiti na razini četvrti, ali ćemo se pri izradi plana gospodarenja otpadom zalagati da se specifičnosti centra grada uzmu u obzir, a što se tiče reciklažnog dvorišta, zbog velike izgrađenosti gradske četvrti pronalaženje adekvatne lokacije predstavlja veliki problem. Treba prvi i drugi problem gledati povezano jer valja promijeniti način prikupljanja otpada općenito – objašnjava. Kao i kolega možemovac Svibor Jančić, i Faber svoj posao šefa četvrti “duplira” s onim zastupnika u Gradskoj skupštini, a susjede iz Donjeg grada, kaže, namjerava naučiti da i oni imaju pravo na sudjelovanje u kvartovskom odlučivanju i motivirati ih da se javljaju sa svojim pitanjima i prijedlozima.
Ha, ha. Još jedan aktivist.