Medvjeda je malih dom, znamo iz pjesmice, u šumarku skrivenom, no do 3. listopada stanuju i na drugom katu Etnografskog muzeja. Dado, Tina, Latica, Jasmina, Platon, Sliniša, Smradoljub, Smucalo i ostatak ekipe animirane serije “Mali leteći medvjedi” junaci su postava “Nezaboravni crtići”, izložbe Muzeja suvremene umjetnosti.
Prikazivao se u sto zemalja
Treća je to gostujuća izložba u Etnografskom muzeju u sklopu megaprojekta “Igračke – djetinjstvo zauvijek”, koji je pokrenula viša kustosica Iris Biškupić zato da starijima probudi sjećanje na djetinjstvo, a najmlađima omogući da muzejski prostor dožive kao mjesto kreacije, mašte i igre.
A klinci i njihovi roditelji, bake i djedovi na izložbi mogu pogledati četiri epizode “Malih letećih medvjeda”, animirane serije koja je 1990. i 1991. nastala suradnjom Zagreb filma i kanadske Ciné Groupe. Čarobne likove kreirao je oskarovac Dušan Vukotić, jedan od predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma, scenarist je književnik Pero Kvesić, a autor glazbe koju i danas pjevušimo francuski skladatelj Gilles Desnoyes. Čak 39 epizoda s velikim se uspjehom prikazivalo u stotinjak zemalja, no kanadsko-zagrebačku animiranu suradnju prekinuo je Domovinski rat.
– Pogledajte, u ovoj se epizodi medvjedi bore protiv bagera koji uništavaju šumu. To je bilo aktualno i prije 30 godina, a danas je još aktualnije, pogotovo ako uzmemo u obzir, primjerice, devastaciju Amazone – govori kustosica dr. sc. Snježana Pintarić. Svaka je epizoda, dodaje, imala pouku da moramo čuvati okoliš i brinuti se o prirodi.
Izložene su i kopije rukom crtanih knjiga snimanja, ali i originalne celuloidne folije s likovima u pokretu.
– Usprkos tome što se u vrijeme “Medvjeda” već pojavila kompjutorska animacija, oni su, baš kao i “Profesor Baltazar”, klasično animirani, tehnikom cell animacije. Za svaku sekundu crtića bilo je potrebno ručno nacrtati 24 različita crteža na celuloidnoj foliji. Za deset minuta bilo je potrebno sedam tisuća takvih crteža – objašnjava Snježana Pintarić.
Uz sličice iz čokoladica
Rukom su crtane, nastavlja, i sve podloge, odnosno šumski pejsaži kojima su se likovi kretali. Svaki je unikatan, a korištene su različite umjetničke tehnike poput akvarela, tempere, gvaša...
– Animacija je dio filmske, ali i likovne umjetnosti, a likovnost “Letećih medvjeda” je visoka. Zagreb ima dugu tradiciju animacije. Zbog toga smo 2019. u MSU-u organizirali veliku izložbu posvećenu animaciji iz koje se rodila ideja i za ovu izložbu – otkriva nam kustosica Pintarić, inače ravnateljica MSU. Nada se i da će zaživjeti projekt Muzeja Zagreb filma gdje bi bili izloženi svi crteži, skice i knjige snimanja remek-djela Zagrebačke škole crtanog filma.
– Animacija “Letećih medvjeda” drukčija je od apstraktnih, reduciranih likova Zagrebačke škole, više je diznijevska, koloritna, što se svidjelo djeci – dodaje.
Popularni su crtić pratile i Kraševe čokoladice uz koje su se dobivale naljepnice za društvenu igru. Čokoladice i igra također su izloženi, a posjetitelji je mogu zaigrati. Na interaktivnoj mapi nalaze se i likovi na celuloidu koje djeca mogu premještati pa tako i sama animirati scenu iz crtića. Šumu kao podlogu ovog je puta narisao dekan Akademije likovnih umjetnosti Tomislav Buntak. Za ugođaj šumarka skrivenog na izložbi pobrinula se pak Nikolina Jelavić Mitrović.