“Već tisuću godina Romi lutaju diljem svijeta. Iako su ih prezirali kao otpadnike, progonili kao zvijeri i prodavali kao roblje, opstali su zahvaljujući svojoj nevjerojatnoj dovitljivosti, prilagodljivosti i upornosti”, zapisano je u jednome od svezaka iz Središnje knjižnice Roma u Hrvatskoj. Prva takva u zemlji, ali i u Europi, otvorena je nedavno u prostorijama Saveza Roma “Kali Sara” u Hatzeovoj ulici, a s njom je nacionalna manjina koja broji 40.000 stanovnika Hrvatske dobila i centar za razna događanja.
– Ideja o knjižnici rodila se nakon što je 2008. saborski zastupnik Veljko Kajtazi izdao prvi hrvatsko-romski rječnik, a sad mu se san ostvario – govori Suzana Krčmar, predsjednica Saveza.
Poslovice na bajaškom
Zapisa o povijesti i kulturi naroda porijeklom iz Indije, napominje, još je premalo pa mnogi i dalje nisu svjesni bogatstva njihova stvaralaštva, a ne znaju ni da su, primjerice, Pablo Picasso, Charlie Chaplin i Elvis Presley imali romske korijene.
– Prvi se Rom u Hrvatsku pak doselio 1362., i to u Dubrovnik – otkriva i podatak iz istraživanja Instituta Ivo Pilar dok nam kao dokaz pokazuje stari trgovački spis pod staklenim okvirom. Knjižnica, ističe, prikuplja građu o migracijama, stradanjima i postignućima Roma tijekom stoljeća, kao i raznim varijacijama njihova jezika, poput bajaškog ili romani čiba. Iako su mnogi naslovi na hrvatskom i drugim europskim jezicima, među 4500 knjiga dostupna je i originalna građa s romskim poslovicama i narodnim pjesmama, kao i prijevodi Biblije, Kurana i Ilijade ili pak razne kuharice, poput “So halje amare phure”, odnosno “Što su jeli naši stari”.
– Naše djelovanje oduvijek ima jedan cilj. A taj je da naša djeca konačno odrastaju u okolini koja ih prihvaća, u koju smo se mi godinama integrirali prihvaćajući tradiciju, vjeru i kulturu većinskog stanovništva – ističe predsjednica “Kali Sare”. Knjižnica je, dodaje, prvi korak prema stvaranju uključivijeg društva, a idući je san pokretanje romskog edukativnog centra. Savez nazvan prema Crnoj Sari, božici zaštitnici djece, pak, od osnutka 2007. izdao je 50 publikacija te inicirao brojne projekte.
Glazba, ali i slikarstvo
– Otvoreni smo za sva pitanja i upoznavanje naše cjelokupne baštine, a ne samo glazbene. Imamo doista mnogo pjesnika, književnika, slikara na koje smo jako ponosni, a većina Hrvata još ih nije prepoznala – zaključuje Suzana Krčmar.