ZG zdravstvo

Smrtnost u Zagrebu viša od one u EU, a hitna medicina kao u Gani

Foto: Arhiva VL
Smrtnost u Zagrebu viša od one u EU, a hitna medicina kao u Gani
Foto: Pixsell
Instagram
Autor
Sonja Hoffman
16.11.2010.
u 12:15
Problemi, tvrdi dr. Korolija, leže u stihijskoj nabavi opreme, inerciji liječnika da se pridržavaju smjernica o liječenju i zapošljavanju bez izračuna stvarne ponude i potražnje
Pogledaj originalni članak

Zdravlje Zagrepčana znatno je lošije od zdravlja stanovnika u EU – upozorava novi predsjednik Odbora za zdravstvo Gradske skupštine dr. Dragan Korolija Marinić, kirurg na Rebru. U Gradu je smrtnost od cirkulacijskih bolesti za 87 posto (na sto tisuća ljudi u EU umre 240, a u Zagrebu 449), a ona od raka dišnih putova (u Zagrebu na sto tisuća umire 52, a u EU 37,8) za 38 posto viša nego u EU. Sve to događa se unatoč tome što se mnogo novca uložilo u opremu, a ni stručnost liječnika nije upitna.

Liječenje po inerciji

Problem je, upozorava dr. Korolija Marinić, u tome što se oprema nabavlja stihijski, liječnici ne poštuju smjernice liječenja, a bolnice vrve viškom kadrova.

– Imamo 16 magneta, 40-ak CT uređaja i čak tri PET CT aparata, koliko i Belgija, dok, primjerice Sv. Duh muku muči jer trebaju samo ultrazvuk – objasnio je.

Protokol u liječenju pacijenata liječnici provode samovoljno jer nema sustava kontrole.

– U praksi to izgleda ovako: prije operacije želuca antibiotik treba davati 24 sata u tri doze, što liječnici, u 40 posto slučajeva zbog inercije, produže i na tri dana, pa tako potroše šest doza više, a rezultat liječenja je isti – kaže dr. Korolija Marinić.

Slično je i s danima bolničkog liječenja koji za istu bolest u zagrebačkim bolnicama variraju od 4,8 na Rebru, do 7,1 u Merkuru i 10,3 dana u Sv. Duhu.

– HZZO-u se ne naplaćuje dan ležanja, već odrađeni dijagnostičko terapijski postupci. Na Zapadu se pacijente, nakon manjih operacija, otpušta dan poslije i time ne produžuje oporavak ili povećava broj komplikacija – objasnio je dr. Korolija Marinić.

Ponuda i potražnja

Višak liječnika u zagrebačkim bolnicama, tvrdi, nanosi ekonomsku štetu i loše utječe na kvalitetu liječenja, a sve zato što se ne želi izračunati i uravnotežiti ponuda i potražnja liječnika.

– Ako abdominalni kirurg, u EU, obavi od 200 do 250 operacija godišnje, a na Rebru radi 36 kirurga, onda ih je na oko 6000 operacija bar pet viška. Slična situacija i u ostalim zagrebačkim bolnicama, pa nije jasno zašto se svake godine primi 15-ak specijalizanata – kaže dr. Korolija Marinić.

Tako se, dodaje, nanosi šteta mladim liječnicima jer nemaju prakse u operacijskim dvoranama, a i gdje će se zaposliti!

– Bolnica u Plymouthu na dva milijuna stanovnika ima samo tri kirurga za gušteraču. Kako ne bi pala kvaliteta liječenja, bolnica ima jak sustav kontrole, poput “online smrtnost po kirurgu” – ističe kirurg.

Da bi se bolnice rasteretilo i zdravlje građana poboljšalo, nužno je mlade liječnike usmjeriti u obiteljsku medicinu.

– Obiteljski su liječnici postali pisači uputnica i recepata. Broj pacijenata po liječniku trebalo bi smanjiti sa 1800 na 1500, ginekologu sa 5030 na 4000, a pedijatru sa 1340 na 800 pacijenata – kaže dr. Korolija Marinić.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 138

LB
l,bebiic
13:52 16.11.2010.

Živio HDZ Moja cela obitelj,,,sada su svi istaknuti članovi HDZa,neka mi ne zamjere moji,ali istinu ne nijećem.

PA
patuljčica..
14:23 16.11.2010.

flok Nije važno u čijem su vlasništvu bolnice, već koliko vlasnik ima novaca. Karikirano, sve bolnice možemo dati tebi osobno, a budući da ti nemaš novaca, moći češ samo sjediti, plakati i gledati kako one propadaju.

LB
l,bebiic
13:59 16.11.2010.

Flok ,sorry moram nestati,poćeli su mi mobiteli,,netko otkucava,odjavljujem se,adio