Mučenja su trajala i po 22 sata, bez prestanka. Stiskani su im i mrvljeni prsti, rastezane su na spravi koja im je prvo iščašila a potom lomila zglobove, razbijane su im cjevanice, mučilima sakaćeni spolni organi...
Nakon toga bi se prešlo na ubadanje, kojim bi se utvrdilo je li žena na mukama doista vještica. Kada bi pronašli vražji pečat odnosno madež ili bradavicu, iglom bi je proboli da provjere osjeća li vještica bol. Bilo je i drugih načina kako utvrditi odanost đavlu. Testiralo se može li plakati, jer ako nema suza, zasigurno je vještica...
Ako bi sve to izdržale, čekala ih je strašna smrt u vatri. Prema nekima bili su milostivi – ako bi optužena žena sve odmah priznala, oko vrata zavezali bi joj vrećicu baruta kako bi brže izgorjela, a ako su neku htjeli dodatno mučiti, zapalili su je na mokrim drvima kako bi vatra dulje gorjela. Lomače su se palile najčešće na zagrebačkom Zvezdišću. A paljenja su bila pravi društveni događaj. Dan kada je pogubljenje bilo zakazano izgledao je više poput proslave. Mnoštvo je došlo da bi gledalo predstavu, bilo je tu i djece, pio se gvirc dok se čekalo da vješticu kolima dovezu niz Mesničku... Takvi događaji bili su gradska svakodnevica prije samo 250 godina, a najviše ih se odvijalo u karnevalsko doba. A uskoro će nekadašnje Zvezdišće, na kojem danas stoji kino Tuškanac, postati obilježeno kao mjesto koje će upozoravati i podsjećati na crnu stranu zagrebačke povijesti.
Pobrinuli su se za to predsjednik uprave Jadran filma Vinko Grubišić i povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak, koji su pokrenuli inicijativu postavljanja spomenika ženama optuženima i spaljenima kao vještice. Ideju je podržao i gradonačelnik Milan Bandić, a Zagreb će postavljanjem spomenika, kaže taj dvojac, postati jedini grad na svijetu koji će na taj način odati počast onima koji su bili drukčiji.
– Predložit ćemo i da se Gradska skupština ispriča ženama koje su bile optužene da su vještice. Kako će izgledati, još se ne zna, prvo se mora raspisati natječaj. No izbjeći će se klasični ikonografski pristup, a spomenik bi se trebao metaforički i simbolički uklapati u prostor – kaže Vinko Grubišić, dodajući da postavljanje planiraju za ranu jesen. Time će Zagreb postati poznat kao grad u kojem je spaljena posljednja vještica u Europi, ali i u svijetu.
Lov na vještice u metropoli počeo se, naime, zahuktavati u vrijeme kad su presude u američkom Salemu već odavno proglašene nevažećima, dok se zapadna Europa okrenula znanosti, istraživanju svijeta i počecima industrijske revolucije. Posljednja vještica mučena je 1758. godine. Zvala se Herucina Magda Logomer, a optužena je da se pretvarala u muhu kako bi živcirala susjedu. Herucina je ipak izbjegla smrt, i to zahvaljujući intervenciji carice Marije Terezije, koja je nakon tog slučaja zabranila progone.
Herucina Magda Logomer, posljednja vještica, jedna je od stvarnih žena koje su inspirirale Mariju Jurić Zagorku da stvori glavnu junakinju “Gričke vještice” – kontesu Neru. Čitav serijal temeljen je na stvarnim događajima, koji su zapisani u dokumentima, a kroz svaki njihov detalj prošli su i Grubišić te Prosperov Novak. Sve dokumente, koje su pronašli u arhivima različitih institucija, objedinit će u knjizi čiju objavu planiraju za kraj godine, a dio je to puno većeg projekta “Grička vještica”, u sklopu kojeg će biti snimljena i istoimena serija te otvoren Zagorkin muzej na Markovu trgu.
Zagorka je u stvaranju “Gričke vještice” iskoristila imena i sudbine 13 ljudi koji su bili optuženi za vještičarenje u razmaku od šezdeset godina. Prema sudbenim spisima iz vremena u kojem su živjele “gričke vještice”, u Zagrebu i okolici za vještičarenje je optuženo oko 250 osoba, a gotovo sve su spaljene (uglavnom je bila riječ o ženama iako je bilo i dvadesetak muškaraca). Samo njih 12 od 250 oslobođeno je optužbi, a čak 517 ljudi pritvoreno je na daljnje ispitivanje.
– Pogrešno je mišljenje da su vještice žrtve crkvenih vlasti. Dokumentirano je da je Crkva mnoge i spasila, a već u 16. st. progon su preuzele civilne vlasti – kaže Slobodan Prosperov Novak, a Vinko Grubišić dodaje kako je čak i “Grička vještica” nastala na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Upravo je on Zagorki ukazao na to da postoji razdoblje u kojem su “žene mučili kao životinje” te ju je zamolio da napiše povijesni roman na temelju postojećih zapisa.
– Zajedno su pokrenuli jednu od najvažnijih tema svih vremena – kaže Grubišić. Vješticama su sudili u pravnom procesu, a prema kodeksu “Malleus Maleficarum”, svojevrsnom vodiču za lov na vještice.
ovaj banditos nije normalan!