Ni nakon raketiranja Banskih dvora 1991. nisu zatvorili Markov trg za javnost, a sad je opkoljen ogradama gotovo godinu i pol. Ta nam situacija otežava svakodnevicu. Ne možemo ni do trgovine, a da ne kružimo oko trga preko kojeg smo slobodno prolazili cijeli život – žale se stanari Gornjeg grada koji su ljutiti zbog zatvaranja prostora od iznimne važnosti za metropolu. Pokrenuli su stoga peticiju kojom se bore za uklanjanje ograda, potpise će, poručuju, prikupljati još tjedan dana, a zatim ih dostaviti “relevantnim institucijama Grada Zagreba i Republike Hrvatske, kao i svim medijima”.
Atrakcija metropole
– Gornji grad nije “zabranjeni grad”, na njemu se nalaze mnoge povijesne institucije, ustanove, muzeji, spomenici i trgovi. Trg svetog Marka pak jedno je od najvažnijih mjesta Zagreba i Hrvatske. Stoljećima su se na njemu okupljali Zagrepčani, a dugo se ondje održavao i glasoviti Markov sajam.
Gornji grad usto je najatraktivnija turistička destinacija metropole, a krov crkve svetog Marka jedno od najprepoznatljivijih zagrebačkih simbola. Možemo samo zamisliti razočaranje brojnih turista koji mogu prići trgu samo do ružnih ograda – poručuju stanari. Nemaju ništa protiv, dodaju, sigurnosti političara, no smatraju kako se to može postići i bez zatvaranja trga te smanjivanja kvalitete života tamošnjih stanovnika.
U posljednjih su godinu dana i nerijetki urbanisti i arhitekti upozoravali, među ostalim, kako je riječ o povijesnom trgu koji pripada Zagrepčanima i svima koji dolaze u metropolu te kako ga je stoga potrebno otvoriti za javnost.
Štićenje prve kategorije
Pitali smo i Ministarstvo unutarnjih poslova što kažu o peticiji i je li moguće da urodi plodom pa se uklone ograde, no odgovorili su samo kako je Trg sv. Marka u neposrednom okruženju štićenih objekata, odnosno Banskih dvora i saborske palače te je od napada klasificiran kao štićeni prostor prve kategorije čija se zaštita provodi prema određenom planu osiguranja.
– Plan se kao dokument kontinuirano mijenja, usklađuje i nadopunjuje na temelju sigurnosnih prosudbi te drugih podataka i informacija koje utječu na opseg i vrstu mjera osiguranja i zaštite. On će se u razdoblju pred nama, s obzirom na planiranu obnovu predmetnih štićenih objekata oštećenih potresom, zasigurno prilagođavati – navode iz MUP-a.
Napad se, podsjetimo, dogodio 12. listopada 2020. Počinitelj je bio 22-godišnjak iz Kutine koji je u ranjojutarnjim satima iz automatskog oružja pucao na zgradu Vlade i pritom teško ranio policajca. Nakon toga se dao u bijeg, a policija ga je pronašla kako nepomično leži na tlu u Opatičkoj ulici gdje si je oduzeo život vatrenim oružjem. Lani je Državno odvjetništvo, nakon detaljne istrage, utvrdilo kako je bila riječ o terorističkom napadu. •
Političare treba izmjestiti u izdvojeni štićeni prostor kako je to napravilo Američko veleposlanstvo, a Gornji grad ostaviti građanima i turistima.