Najprije su odredili cilj i metodologiju projekta, a zatim kreću u drugu fazu istraživanja tijeka izgradnje ovog kulturnog dobra kroz povijest. Nakon toga slijedi konzervatorsko-restauratorsko istraživanje pa će prezentirati i valorizirati rezultate da bi na kraju iz toga napravili sustav mjere zaštite. Pet je ovo koraka koje će zagrebačka tvrtka Code architect, kaže njen čelnik i arhitekt Jadranko Hrvačević, napraviti u nešto manje od tri mjeseca kako bi izradila konzervatorsku dokumentaciju za Blok Badel. Prostor je to oko napuštenih tvornica Badel i Gorica, omeđen Vlaškom, Šubićevom, Martićevom te Derenčinovom.
Vidjet će se svaka pukotina
Tvrtku je, naime, Grad Zagreb izabrao putem natječaja, a posao vrijedan 400.000 kuna trebao bi prema njemu završiti najkasnije do kraja studenoga.
– Nakon što prva faza završi, počinje 3D skeniranje prostora, koje će nam dati realan prikaz sadašnjeg objekta – objašnjava Hrvačević. To će dati detaljan i precizan model trenutačnog zatečenog stanja zgrada tvornice pjenice, tvornice Gorica i skladišta, odnosno bloka koji je jedini u gradu koji nema jasno određenu urbanu strukturu i namjenu. Vidjet će se, dakle, svaka pukotina i dijelovi do kojih je inače nemoguće fizički doći, ali skenovi usto otkrivanju i podatke o boji, intenzitetu, temperaturi… To će poslužiti svima u timu, od arhitekata do restauratora.
– Laički rečeno, napravit ćemo dokumentaciju koja će dati budućim projektantima, odnosno tvrtki koja će biti odabrana da radi taj posao, smjernice kako da dalje gradi, ruši, dizajnira… – kaže arhitekt, dodajući kako na projektu, naime, surađuju s kooperantima s Geodetskog fakulteta i restauratorskom tvrtkom Art cora.
– Koristit ćemo najsuvremeniju, takozvanu BIM tehnologiju koja je tek nedavno došla na hrvatsko tržište – kaže Hrvačević.
Kratica “BIM” dolazi od engleskog izraza “Building Information Model”, a riječ je o procesu izrade projekata iz područja graditeljstva izradom virtualnoga trodimenzionalnog informacijskog modela građevine, s naglaskom na suradnji svih sudionika u procesu projektiranja i gradnje. Drugim riječima, to je virtualna i inteligentna simulacija građevine koja se izrađuje pomoću specijalnog softvera. Čeka se već godinama Ideja o revitalizaciji prostora od 30 tisuća kvadrata koji ima gomilu neiskorištenog potencijala javila se još prije 13 godina, odnosno dok je to Generalnim urbanističkim planom bilo omogućeno. U međuvremenu radili su se planovi, odabralo se i idejno rješenje portugalskog arhitektonskog ureda Pablo Pita, a lani je gradska uprava na natječaju odabrala i budućeg partnera – Soraviju Equity GmbH, sa sjedištem u Austriji. Gradski Zavod za prostorno uređenje izradio je i program za izradu Urbanističkog plana uređenja (UPU) Vlaška – Šubićeva – Martićeva – Derenčinova, koji je nedavno potvrdio i gradonačelnik Milan Bandić, a još sve mora “amenovati” Gradska skupština.
Na sjednici će se UPU, kako doznajemo u Gradu, naći u listopadu. No najveća prepreka projekta neriješeni su imovinskopravni odnosi, a još uvijek u gradskim prostorima djeluju udruge i tvrtke koji su, kažu u Gradu, tamo bespravno, što spriječava početak realizacije. Lani je bilo rečeno iz Grada da se za njih traže alternativna rješenja pa smo upitali u kojoj je sve fazi, no dogovor do zaključenja ovog broja nismo dobili. Kompleks s kraja 19. stoljeća od prvog je dana povezan s proizvodnjom alkoholnih pića. U njemu su zaštićene četiri zgrade, a projekt revitalizacije predviđa i gradnju novih objekata stambene, poslovne, trgovačke, ugostiteljske te javne namjene. Bit će tamo i hotel, podzemna garaža...