S '83. na '84. Zagreb je preplavila hip-hop kultura i sve što ona nosi. Plesao se breakdance, slušao se hip-hop, počeli su se crtati prvi graffiti. Većinom su se pojavljivali u Novom Zagrebu, nekim manjim dijelom i u centru. Mi smo dakle, objašnjava nam Krešimir Golubić, poznatiji pod pseudonimom Leon (GSK), bili avangarda. – Mogu reći da je Zagreb bio jedini grad u istočnoj Europi koji je imao takvu scenu – napomenuo je Golubić koji je s kolegom Gregorom Furkesom autor izložbe "Zagrebačka street art scena", koja se u Galeriji VN može pogledati do 31. prosinca. Na izložbi predstavljaju manji dio radova s ovogodišnjeg "Zagreb Street Art Festivala", kako bi predstavili i kontekstualizirali sam festival i dinamičnu i bogatu scenu. Fokus izložbe je na paste-up i sticker umjetnosti koja je kod nas, rekao je Furkes, još u povojima.
Sticker umjetnost počiva zapravo na korištenju ljepljivih dizajna, od tiskanih grafika do ručno izrađenih slika, koji se postavljaju na rasvjetne stupove, prometne znakove i zidove. Korijeni ove forme leže u dekalkomaniji, tehnici prijenosa slika na površine nastaloj u Francuskoj 1750-ih. Tijekom stoljeća, stickeri su evoluirali od naljepnica s političkim oznakama koje su se lijepile na automobile i bile popularne 1920-ih, do subverzivne umjetnosti graffiti stickera, koja se pojavila 60-ak godina kasnije. Do kraja 20. stoljeća, postali su simboli pokreta poput punk-rocka, skateboard kulture i ulične umjetnosti, čime su dodatno učvrstili svoju ulogu u urbanoj estetici.
Paste-up tehnika pak donosi veće dimenzije i složenije kompozicije. Naime, tu umjetnici unaprijed izrađuju papirnate dizajne ili postere koje potom ljepilom pričvršćuju na zidove. Povijest paste-up umjetnosti veže se uz revolucionarne plakate iz vremena Francuske revolucije krajem 1700-ih, dok je svoju subverzivnu dimenziju dobila tijekom studentskih protesta u Parizu 1968. i na newyorškim ulicama 1980-ih. Kao dio pokreta ulične umjetnosti stickeri i paste-upovi su pretvorili gradske površine u mjesta za izražavanje kulturne kritike. Razvijali su se uz druge oblike subverzivne umjetnosti kako bi progovorili o temama poput konzumerizma, moći i nejednakosti i rušili granice tradicionalne umjetnosti, čineći tako gradske ulice otvorenim galerijama.
A kako bi potvrdili status umjetnosti i odmaknuli se od etikete vandalizma te poručili da je street art legitimna forma umjetničkog izražavanja, objasnio je Gregor, on i njegovi kolege radove izlažu u galerijskim prostorima. Tako publika, napomenuo je, može bolje razumjeti njihovu kreativnu vrijednost i poruku. Međutim, unatoč nedostatku specijaliziranih galerija za urbanu umjetnost, Zagreb se istaknuo kao grad u kojem street art pronalazi svoj put kroz festivale i javna događanja. Prekretnicu je donijela organizacija događanja poput "Muzeja ulične umjetnosti" 2010. godine, još jedan projekt posvećen umjetnosti u javnom prostoru je "Okolo", a prije dvije godine svoje prvo izdanje doživio je "Zagreb Street Art Festival" na koji pristižu stickeri i paste-upovi otprilike 180 umjetnika iz 37 zemalja svijeta.
Golubić ističe da je i zagrebačka street art scena vrlo živa i šarolika. Umjetnik je to koji je prvi grafit naslikao sredinom 80-ih, a početkom 90-ih s dvojicom prijatelja pokrenuo jednu od prvih graffiti ekipa u Zagrebu, GSK Crew, kao i prvi graffiti časopis u ovom dijelu Europe, svjetski poznati "ZGBKAOS magazine". Gregor dodaje da se, iako graffiti scena u Hrvatskoj dominira, neki od umjetnika upuštaju i u sticker i paste-up tehnike. – Primjerice, Atek, Blaze, OKO i Cicko neka su od domaćih imena koja mi padaju na pamet, a radove nekih od njih i izlažemo trenutačno u Galeriji VN – kazao je Furkes.
