Kad u lijeno, sivo zimsko jutro u ZET-ovu autobusu glasno pozdravi zvonak djevojački glas, malo tko od dremljivih putnika ne podigne radoznalo glavu. Tko nije ušao na prva vrata, malo se i protegne da vidi tko to već jutrom tako vedro pozdravlja.
Fascinacija od djetinjstva
Za upravljačem par nježnih ruku, s narukvicama mladenački naredanim oko zglobova. Duga, raspuštena svijetla kosa malo zaklanja lice, ali vozačica će se već na sljedećoj stranici okrenuti da pozdravi nove putnike i otkriti da glas ne vara. Veliki, zglobni autobus na relaciji Glavni kolodvor – novozagrebačko naselje Travno vozi lijepa djevojka njegovane kose kojoj bi se prije nadali u kakvom salonu ljepote, na šalteru banke ili u klupama nekog fakulteta.
No, dvadesetdvogodišnja Klara Križanić iz Sesvetskog Kraljevca nije htjela ništa od toga. Fakultet je upisala tek toliko, budući da je imala dobre rezultate na maturi, ali, reći će danas, znala je da ne želi studirati i da od toga neće biti ništa.
Četiri kotača i vožnja bili su joj fascinacija od djetinjstva. Sjeća se, kad se išlo na more, dok je još tata bio glavni za volanom, najljepši dio bio joj je samo putovanje, kretanje i krajolici koji su se smjenjivali uz cestu. S 14-15 i dalje je jednako uživala u vožnji, iako još nije bilo vrijeme za vlastitu vozačku dozvolu, ali od prometne škole odustala je samo zato što je mislila da će joj nedostajati žensko društvo. Završila je srednju veterinarsku, odmah s osamnaest položila vozački i pomalo se kristaliziralo čime će se baviti.
Do 21. odradila je privremeni posao u trgovini, uštedjela za svoju "bebu", crnu Mazdu 3, položila razliku ispita za Školu za cestovni promet i vozački za – autobus. Prvi posao za volanom bio je u Čazmatransu. Bilo joj je, kaže, odlično, ali ipak i malo nepraktično svaki dan svojim automobilom putovati do Dugog Sela, a ZET je, s obzirom na to da joj tamo kao vozač već 16 godina radi i tata, bio logičan izbor. I kad je, nakon godinu i tri mjeseca u Čazmatransu, objavljen natječaj za vozače u ZET-u, nije oklijevala.
– Ne, nitko doma nije imao ništa protiv, ZET je dobra firma, a ostaje mi i dosta slobodnog vremena. Jedino, baka uvijek strahuje kad sam na cesti da se nešto ne dogodi – otkriva Klara, koja je u tri mjeseca, otkako je u ZET-u, od 70 postojećih linija iz garaže Dubrava izvezla autobuse za njih tridesetak.
>>VEZANI ČLANCI:
– Uživam voziti autobus, to je izazovnije nego, recimo, tramvaj. A ovi veliki, zglobni u nekim su situacijama čak pogodniji od običnih autobusa. Prvi put kad sam sjela u zglobni, bila sam malo u strahu, ali nakon jedne vožnje već je bilo sve u redu. U odnosu na posao u Čazmatransu ima razlike, gradska vožnja je zahtjevnija, u vrijeme odlaska i povratka s posla budu stvarno velike gužve, u autobusu i više od sto ljudi i velika je to odgovornost. Na nekim linijama, primjerice od Kvaternikova trga za Trnavu, cesta je toliko zavojita da se autobus ne može normalno mimoići s autom iz suprotnog smjera... Ali, ništa to meni ne smeta, a kad mi treba savjet, tu je za sve tata – kaže nasmijana Klara, koja na svojem radnom mjestu često čuje kompliment. Jednima zapne za oko njezina mladost, drugima izgled, treći će je pohvaliti zbog pristupa putnicima, a mnogi i da lijepo vozi.
Ljubav nema cijenu
– Često mi kažu i da su žene općenito bolji vozači. Složila bih se da su možda za volanom pažljivije od muškaraca – reći će Klara, koja rijetko propusti priliku da ne pozdravi putnika na ulasku ili izlasku iz autobusa.
– Ali, od njih sto, možda ih 30 odzdravi. Ne smeta, ljudi su u pravilu ugodni, neki mi čak ostave neki slatkiš, čokoladicu... a razumijem i kad se žale zbog kašnjenja. Žuri im se. Nažalost, ne stignem svakome ponaosob objašnjavati da je negdje bila gužva ili da ja stižem po rasporedu, ali prethodna linija izostala je zbog gužve ili kvara. Za svako kašnjenje zapravo uvijek ima razlog – kaže Klara, koja nikakvih neugodnosti nije imala ni tijekom večernjih smjena.
Zna, naravno, kako su neki kolege u noćnim satima svjedočili pijanstvima putnika, da je bilo verbalnih, pa i fizičkih napada, ali ona o tome i ne razmišlja.
– Prijatelji, pogotovo frendice, čude se poslu koji sam izabrala. Kažu da one to nikad ne bi mogle. Ali, ja stvarno volim voziti. I kad sam slobodna često, bez puno planiranja, sjednem u svoju Mazdu i s prijateljicama skoknem na kavu do Samobora, Varaždina... Ili jednostavno samo navijem muziku i sama se odem malo provozati – otkriva Klara, koja je poslom u ZET-u ispunila svoje snove i planove.
– Mislim da je to to. Ne razmišljam o drugom poslu. Neki od znanaca otišli su u inozemstvo i jasno je meni da bih da vozim autobus u Beču ili Münchenu, zarađivala više, ali za mene zadovoljstvo koje osjećam radeći posao koji volim u svojoj zemlji i svome gradu nema cijenu. Ovdje su mi obitelj, prijatelji i nema novca koji bi to nadomjestio – u inat trendovima rezonira Klara, koja nije prva u obitelji završila u medijima.
>>VEZANI ČLANCI:
Prije nešto više od godinu dana pisalo se o vozaču ZET-a koji je zaustavio autobus kako bi pomogao čovjeku u kolicima što se nije uspijevao sam popeti na nogostup. Mlada ZET-ova vozačica ima se na koga ugledati, to je bio njezin tata. Prvi put kad sam sjela u zglobni autobus, bila sam malo u strahu, ali nakon jedne vožnje već je sve bilo u redu. Putnici su super, ponekad mi poklone slatkiš, kaže Klara (22), novo pojačanje u ZET-u.
>>VIDEO: Pogledajte kako su u Zagrebu dočekali novu godinu
Svaka cast. Bravo Klara, sretno ti bilo. Nego, Trnava...nisam znao da Zagreb ima dio koji se tako zove.Svaki dan naucis nesto