Sufinanciranje sanacije dimnjaka, odnosno kupnje novih kondenzacijskih bojlera bit će jedna od prvih pomoći za Zagrepčane pogođene potresom, kazao je jučer ministar graditeljstva Predrag Štromar, koji s još 26 ljudi priprema zakon o obnovi oštećenih zgrada na području metropole. On bi, predviđa se, izglasan trebao biti krajem travnja kako bi se prvi izvođači radova u posao mogli uvesti oko 25. lipnja.
Zamjenik je Uhlir
Stručna radna skupina, kažu nam u Ministarstvu graditeljstva, sastala se dosad dvaput, a s obzirom na to da, kao i u Gradu Zagrebu, ondje uporno ponavljaju kako im je važno da u njoj budu stručnjaci, ispitali smo tko je uopće zadužen za izradu zakona. Najviše je ljudi iz raznih ministarstava i Vlade – 11, dva su predstavnika Grada, po jedan iz Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, a 10 ih je s fakulteta te iz komora, saveza, udruga i društava. Predsjednik stručne radne skupine je Štromar, a zamjenik mu je kolega iz ministarstva Željko Uhlir. Iz istog su resora u skupini također pomoćnice te savjetnik ministra, Maja Marija Nahod, Sanja Šaban i Davorin Oršanić, kao i Damir Borović, Štromarov načelnik Sektora za graditeljstvo. Zakon o obnovi zgrada “gradi” i Tomislav Pokaz, savjetnik premijera Andreja Plenkovića te brat njegova vjenčanog kuma, a iz Ministarstva kulture to su pomoćnik ministrice Davor Trupković i glavni konzervator Tomislav Petrinec.
Zagrebački “zastupnici”
Uključeno je i Ministarstvo državne imovine, iz kojeg su pomoćnica ministra Ivana Pintar i glavni tajnik Danijel Škugor, dok Grad Zagreb predstavljaju ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Ivica Rovis te pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje Ančica Kačić. Predstavnik Zagrebačke županije je Josip Kraljičković, a Krapinsko-zagorske Stjepan Čajko. U stručnu su skupinu uvršteni i dekani, Stjepan Lakušić s Građevinskog fakulteta, uz kolegu Joška Krolu, te Krunoslav Šmit s Arhitektonskog, uz Mladena Jošića. Na zakonu rade i Lenka Šaran iz Hrvatske komore arhitekata, Dragan Kovač iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Tea Helman Jukić iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Sikavica iz Hrvatske gospodarske komore, Marko Jakobović iz Hrvatske komore inženjera strojarstva, Mario Karin iz Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Boris Čupić iz Hrvatskog inženjerskog saveza te Ivan Križić iz Društva arhitekata Zagreb. Što se, pak, hodograma obnove tiče, trenutačno se radi na “preliminarnim pregledima” štete i nacrtu zakona, nakon čijeg bi se izglasavanja trebalo donijeti konkretan program mjera, a onda i pozvati prve tvrtke da izrade projekte obnove. Poziv samim izvođačima radova trebao bi ići početkom lipnja.
Pitam se tko je imao obraza u tu skupinu staviti i konzervatore kad je njihova krivica jednaka ako ne i veća od one koju nose neodgovorni političari i banditosi. Konzervatori su najvećim dijelom i krivi za stanje kod objekata koja smatramo kulturnim dobrom, kad čovjek pročita uvjete koje te "stručne" osobe daju da bi obnovili neki stariji objekt dođe ti pravo pa slabo, pa nije ni čudo da nitko nije ništa ulagao osim možda u fasade što se na kraju pokazalo uništa.