Treba li ograničiti reizbore na funkciju gradonačelnika?

Jednima je bio mecena, drugima tiranin. Treći će ga pamtiti kao sveca koji se skrbi za sirotinju, četvrti pak kao kriminalca koji je poseljačio i zadužio Zagreb, no jedna stvar je sigurna – o liku i djelu pokojnog gradonačelnika Milana Bandića i njegovoj ostavštini još ćemo dugo pisati, a stil njegova vladanja proučavat će se na fakultetima. A kako i ne bi kada je u udobnoj fotelji prvog čovjeka glavnog i najbogatijeg hrvatskog grada proveo dulje od ijednog političara u modernoj hrvatskoj povijesti.

Punih je dvadeset godina Milan Bandić raspolagao proračunom teškim više milijardi kuna i tisućama ljudskih sudbina, nagrađivao lojalne, kažnjavao neposlušne i pogodovao moćnijima od sebe. Kako se uopće dogodila situacija da mu vlast bude tako dugotrajna i gotovo apsolutistička, pitaju se danas mnogi. Je li potrebno zakonski ograničiti gradonačelničke mandate kako bi se u budućnosti spriječila pojava nekih novih Milana Bandića, mi smo pak pitali političare i pravne stručnjake, kao i pretendente na funkciju šefa metropole.

Biran voljom građana 

Tvorac hrvatskog Ustava, političar i pravnik Vladimir Šeks smatra da bi se prije takvog poteza trebala provesti široka javna rasprava.

– Stavljati vremenska ograničenja na trajanje mandata nije demokratski. U teoriji, zakonski bi se moglo ograničiti da gradonačelnička funkcija traje maksimalno dva mandata. U velikim je demokracijama to različito uređeno. Negdje takva ograničenja postoje, drugdje ne – započinje Šeks.

U našoj je zemlji Ustavom, podsjetimo, ograničena jedino predsjednička funkcija, a na lokalnoj kao i na parlamentarnoj razini limitiranja nema.

– S takvim se promjenama ne bi smjelo brzati. Prije uvođenja takvog zakona trebalo bi provesti javnu raspravu, utvrditi kakvo je raspoloženje ljudi, uključiti i širu javnost kao i eksperte za lokalnu samoupravu pa tek potom pronaći adekvatno rješenje – smatra Šeks koji osobno nije sklon takvim zakonskim rješenjima.

Naime, pokojni je gradonačelnik biran demokratskim putem pa takvo što, kaže, ne bi bilo u skladu s voljom birača.

– Ako su građani zadovoljni nečijim radom, onda im treba omogućiti da ga biraju. Mnoštvo općina i gradića u Hrvatskoj bira svoje načelnike i gradonačelnike 15 godina i dulje jer su zadovoljni onim što rade. U praksi, vrlo je teško pronaći stručne i vrijedne osobe da postanu kandidati za takve funkcije. S druge strane, imate i puno onih koji se žele nametnuti, a pitanje je imaju li kompetencije – objašnjava Šeks koji pozdravlja i smjenu generacija u politici.

Da ste ne znam kako dobri...

S njime se slaže se i bivši predsjednik Hrvatske i profesor na Pravnom fakultetu Ivo Josipović.

– Pitanje ograničavanja mandata možemo postaviti i za državnu razinu, odnosno za premijersku funkciju koja u Hrvatskoj također nije ograničena. Ako se na nešto takvo odlučite, onda ograničavate volju birača. Uzet ću za primjer Angelu Merkel koja uspješno vodi Njemačku kao kancelarka već 16. godinu. Da su mandati ograničeni, time bi i njoj bilo onemogućeno da kvalitetno vodi svoj narod – kaže Josipović. Takve izmjene on ne zagovara.  

– To je ozbiljno političko, a ne pravno pitanje. Pravo je tu da modelira. Sve ocjene nečije vlasti su individualne. Kazuistika najčešće nije dobar put za postizanje kvalitetnog i principijelnog ograničenja. Po mom mišljenju, puno je bolji put jačanje kvalitetnih demokratskih uzusa, postavljanje izbornih pravila i jačanje stranačkog života te uključivanje građana u procese – zaključuje Josipović.

Na sličnom tragu razmišlja i Peđa Grbin, šef SDP-a te član saborskog Odbora za Ustav.

– Ono što svakako treba razmotriti su mehanizmi kontrole kojima će se građanima omogućiti opoziv onih koji loše rade svoj posao i smatram da bi izmjene trebale ići prvenstveno u tom smjeru, jer ovo sada ne funkcionira – ističe Grbin.

S druge strane, kandidati za gradonačelnika Zagreba imaju suprotno mišljenje. Njima su, kažu, dva mandata sasvim dovoljna da ostvare sve ono što su naumili.

– Od početka zastupam stajalište da izbor zagrebačkog gradonačelnika treba ograničiti na dva mandata. Ne postoji projekt koji se ne može realizirati u osam godina. Osam godina je neka dobra ravnoteža između kontinuiteta  i potrebe za promjenom – smatra HDZ-ov Davor Filipović. Ta vrsta provjetravanja, domeće, u svijetu upravljanja nije ništa neuobičajeno.

– Da ste ne znam koliko sposobni i imate ne znam koliko energije, dođe do zamora. Da ste ne znam koliko kreativni, dođe do zasićenosti. Uostalom, i drugima treba dati priliku – napominje Filipović, a ono što govori potvrdio je nedavno kninski gradonačelnik Marko Jelić koji nakon četiri godine upravljanja gradom više ne namjerava ulaziti u izbornu utrku.

– Ako ste negdje predugo, počinjete formirati sustav tako da služi vama, a vi trebate biti njegov održavatelj i provoditelj onog što je za zajednicu najbolje – kazao je Večernjem listu u prosincu.

Jedan plus jedan mandat za zagrebačkog gradonačelnika prijedlog je i kandidatkinje Vesne Škare Ožbolt.

– Politički sustav koji smo napravili pretežak je. Ograničenja nema ni na parlamentarnoj razini pa se sve više približavamo kancelarskom modelu, htjeli mi to sebi priznati ili ne. U tom sustavu, gradonačelnici su pušteni s lanca, stoga je moj prijedlog jedan plus jedan mandat. Nakon toga energija nije ista, a nakon petog ili šestog mandata događa se kaos kojem trenutačno svjedočimo Zagrebu – ističe nekadašnja ministrica pravosuđa i savjetnica predsjednika Franje Tuđmana.

Uz volju “u pet minuta”

Takve se zakonske izmjene, smatra ona, mogu donijeti gotovo “u pet minuta”, po hitnom postupku. Naravno, preduvjet je politička volja.

– Zakon o lokalnoj samoupravi služi tome da se prilagođava političkoj snazi i odnosima što je loše – ističe Vesna Škare Ožbolt.

Stav da treba ograničiti broj mandata gradonačelnika i župana proteklih je godina više puta iznosio i Tomislav Tomašević, kandidat platformi Zagreb je naš i Možemo.

– Usprotivio sam se i izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, zvanim lex šerif, koje su, nažalost, usvojene. Smatram da ih treba poništiti jer u ravnoteži moći između predstavničkog tijela i gradonačelnika daju preveliku moć gradonačelniku – zaključuje Tomašević.