Treći trak obilaznice HAC stavio “na pauzu”

Svakim danom njome prođe na tisuće vozila. Zagrebačka obilaznica put je za mnoge koji iz zapadnog dijela grada na posao idu u južni ili obrnuto pa su radove koji su počeli kod čvora Buzin neki protumačili kao početak radova na izgradnji dugo najavljivanog trećeg traka. Nije ni čudo jer na to su i upućivali postavljeni znakovi za postupno smanjivanje brzine te smirivanje prometa, ali i dodatno iscrtan trak na cesti.

Ulaganje od 4,5 milijuna

No privremena regulacija prometa, kažu iz Hrvatskih autocesta, odnosi se na izvođenje radova proširenja službenog prolaza, a ne onih na proširenju čitave dionice od Jankomira do Ivanje Reke. Iako su iz HAC-a početkom godine najavljivali da će do ljeta zaustavni trak pretvoriti u vozni na dijelu od Jakuševca do Ivanje Reke, dok bi se treći vozni trak od Jankomira do Jakuševca uveo nakon turističke sezone te su planove, kažu, morali odgoditi zbog epidemije COVID-19 te promjene gospodarskih okolnosti. Još lani naručili su izradu prometnog elaborata, a natječaj za izvođenje radova vrijednih 4,5 milijuna kuna raspisali su krajem veljače. No morali su ga poništiti kad je Vlada donijela odluku o ograničavanju korištenja novca predviđenog državnim proračunom, prema kojoj su bili dužni obustaviti sve javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavnih nabava koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova. Stoga su napravili rebalans plana nabave za ovu godinu i iz njega izbacili izgradnju prve faze trećeg traka od Jakuševca do Ivanje Reke.

– Dinamika aktivnosti na realizaciji projekta bit će definirana idućim programom građenja i izvanrednog održavanja javnih cesta za razdoblje 2021. – 2024. godine koje će donijeti Vlada Republike Hrvatske. Radove ćemo pokrenuti sukladno financijskim mogućnostima HAC-a. Tek izborom optimalnog tehničkog rješenja, takvog da se uz minimalno remećenje može osigurati kontinuirano i sigurno odvijanje prometa za vrijeme radova, te daljnjom razradom projekta na višim razinama, bit će moguće odrediti točnu vrstu, opseg i dinamiku radova – kažu u HAC-u. Ipak, nisu potpuno stali sa svim aktivnostima. Trenutačno je u tijeku javna nabava za izradu idejnog projekta, procjene utjecaja zahvata na okoliš i ishođenja lokacijske dozvole za rekonstrukciju cijele dionice obilaznice duge 26 kilometara, ali i ishođenje građevinske dozvole za dio od Jankomira do Lučkog. Na rekonstrukciju obilaznice koja je dio autoceste A3 Bregana – Zagreb – Lipovac odlučili su se jer se, piše u izrađenom prometnom elaboratu, rastom i razvojem metropole svakim danom povećava njeno opterećenje, a autocesta A3 ujedno je cestovni prava koji povezuje zapadnu Europu s istočnom i središnjom te dalje bliskim i srednjim istokom i dio je međunarodne prometnice E-70. Prema podacima za 2018. godinu iznesenima u elaboratu, prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) najprometnijim dijelom obilaznice, od Jankomira do Lučkog, iznosio je 63.472 vozila, a na preostalim dionicama vozilo je prosječno oko 54.000 vozila dnevno. Ljeti se ta brojka penjala iznad 70.000 vozila, a uz tri traka, tvrde u HAC-u, prometna bi se propusnost povećala za 1350 vozila na sat.

– Osim samog proširenja postojećeg kolnika autoceste dogradnjom jednog voznog traka u svakom smjeru, predviđa se izmjena kolničke konstrukcije i sva potrebna prilagodba ostalih dijelova i elemenata autoceste poput sustava vanjske i unutarnje odvodnje, prometne opreme i signalizacije, postojećeg sustava instalacija... Geometrija proširenog kolnika utjecala bi na objekte u trupu autoceste (mostove, vijadukte i propuste) i na objekte koji prelaze autocestu.

Obilaznica bi se opremila sustavom zaštite od buke te bi se unaprijedila prometna signalizacija i oprema. Predviđa se i ugradnja automatskog sustava nadzora i analize cestovnog prometa – iznose detalje radova u HAC-u. Širina kolnika na cijeloj dionici autoceste na najužem dijelu iznosi 10,80 metara, piše u elaboratu, što je dovoljno da se izvedu tri prometna traka plus rubni trakovi.

Što kad se auto pokvari?

Prema novom prometnom rješenju automobili i autobusi vozit će tako krajnjim lijevim voznim trakom brzinom od najmanje 100 km/h, dok na ostala dva vozna traka mora biti omogućen prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h, uz uvjet da se srednjom voznom trakom u idealnim uvjetima vozila moraju kretati najmanjom brzinom od 70 km/h. Desni prometni trak namijenjen je uglavnom za teretna i vozila koja se sporije kreću, a zaustavni trak planiraju ukinuti. A što u slučaju kvara automobila?

– U slučaju zaustavljanja vozila na desnom prometnom traku, uz pomoć svjetlosne prometne signalizacije postavljene na portalima ostale sudionike u prometu se obavještava i preusmjerava na srednji prometni trak – stoji u prometnom elaboratu.