„Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba“, u kojemu su objedinjeni ključni zdravstveni pokazatelji koji ukazuju na aktualnu zdravstvenu situaciju građana te novi broj e-časopisa „Zdravlje za sve“ predstavljeni su, između ostalog, na današnjoj javnozdravstvenoj tribini „Zdravlje za sve“ održanoj u Velikoj dvorani Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Dok ljetopis, kako su istaknuli, može poslužiti kao iznimno koristan vodič kroz zdravstveni karton grada Zagreba jer su u njemu objedinjeni najvažniji zdravstveno - statistički podatci, obrađeni te analizirani u Zavodu, novi broj časopisa posvetili su ovogodišnjoj temi Svjetske zdravstvene organizacije „Moje zdravlje, moje pravo“, kao i publikaciji „Pregled 2023. - Stručni i znanstveni radovi“.
Predstavljena je, usto, i analiza dostupnosti primarne zdravstvene skrbi u gradu Zagrebu, a tribina je okupila velik broj stručnjaka i ravnatelja zagrebačkih zdravstvenih ustanova, među kojima su bili i ravnatelj Zavoda Branko Kolarić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Dunja Skoko Poljak te voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Iva Pejnović Franelić.
VEZANI ČLANCI:
– Danas imamo priliku razmijeniti ideje, iskustva i najbolje prakse, kako bismo zajedno radili na stvaranju zdravijeg i sretnijeg društva. Nadam se da će i ovo okupljanje biti inspirativno i poticajno te da ćemo zajedno osmisliti korake koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva održivog razvoja u području zdravlja – istaknuo je Kolarić. Lora Vidović podsjetila je pak kako treba kontinuirano osvještavati činjenicu da zdravlje ne čini samo zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje, već da na zdravlje utječe i širok spektar različitih aspekata života, od obrazovanja, preko stanovanja do zdravog okoliša i drugih.
– Velik izazov kod prava na zdravlje, kako na nacionalnoj, tako i na gradskoj, odnosno županijskoj razini jest i povezivanje zdravstvenih i socijalnih usluga. Način na koji ćemo to realizirati velik je izazov, no vodimo se konačnim ciljem, a to je funkcionalni sustav koji će osigurati adekvatan pristup pravu na zdravlje. I mi u Gradu Zagrebu na tome povezivanju aktivno radimo. Grad potiče i politiku ublažavanja nejednakosti brojnim mjerama u okviru socijalnog programa, kao i osiguravanjem sredstava za povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga iznad standarda koje osigurava HZZO. Financiranjem 44 javnozdravstvena nadstandarda, u iznosu od 7.531.600 eura, našim sugrađanima omogućavamo bolju dostupnost zdravstvene skrbi i preventivnih programa, kao i mogućnost neposrednog kontakta sa stručnjacima kako bi se educirali i informirali o načinima očuvanja i unaprjeđenja vlastitog zdravlja. Podizanje zdravstvene pismenosti naših građana zalog je za budućnost i bolje zdravlje društva u cjelini – zaključila je.
Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba, kako je istaknuto na tribini, omogućuje uvid u pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva Zagreba, rad i iskorištenost zdravstvenih kapaciteta, organizacijsku strukturu zdravstvene zaštite, socijalne indikatore te ekološke pokazatelje.
– Prema analizama prikazanim u Ljetopisu, očekivano trajanje života za stanovnike Grada Zagreba iznosilo je u 2022. godini 79 godina, što je za 3,4 godine dulje, nego u 2003. kada je iznosilo 75,6 godina. Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 76,1 godinu, a za žene 81,5 godina. Najveći javnozdravstveni problem i najčešći uzrok smrti u Zagrebu jesu kardiovaskularne bolesti, a potom slijede maligne bolesti. Svaki treći stanovnik grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, najviše od hipertenzivnih bolesti te potom ishemijskih bolesti srca, dok svaki četvrti stanovnik umire od raka – kažu iz Zavoda.
Dodaju i kako su, prema razlogu posjeta liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na prvom mjestu bolesti dišnog sustava. Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva pak su na drugom mjestu, a na trećem bolesti srca i krvnih žila. Najveći broj Zagrepčana, dodaju, bio je hospitaliziran zbog malignih neoplazmi, dok su na drugome mjestu bolesti cirkulacijskog sustava. Prema broju dana bolničkog liječenja na prvom su mjestu mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, a slijede novotvorine i bolesti cirkulacijskog sustava.
– Na temelju prikazanih javnozdravstvenih pokazatelja, primjenom stručne metodologije definirani su javnozdravstveni prioriteti, a na taj način i potrebne javnozdravstvene intervencije. Kao javnozdravstveni prioriteti za 2024. u Zagrebu izdvojene su kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila te maligne bolesti. Endokrine bolesti, mentalno zdravlje te nejednakosti u zdravlju također predstavljaju zdravstvena područja prema kojima javnozdravstvena intervencija u budućnosti mora biti usmjerena, a u kojoj će predvodnik i dalje biti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ – kazali su iz Zavoda.
Struktura uzroka smrti i pobolijevanja Zagrepčana, dodali su, ukazuje na dominaciju kroničnih nezaraznih bolesti. Za većinu kroničnih bolesti vežu se pak zajednički faktori rizika, a to su pušenje, prekomjerna uporaba alkoholnih pića, pretilost, nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost i povišen krvni tlak.
– S obzirom da je ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja „Moje zdravlje, moje pravo” odabrana kako bi se zagovaralo pravo svih na pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, obrazovanju i zdravstvenim informacijama, kao i sigurnoj pitkoj vodi, čistom zraku, uravnoteženoj prehrani, kvalitetnom stanovanju, primjerenim uvjetima rada te slobodi od diskriminacije i naš novi broj e-časopisa „Zdravlje za sve“ posvetili smo tome. Vijeće WHO-a za ekonomiju zdravlja za sve utvrdilo je da najmanje 140 zemalja priznaje zdravlje kao ljudsko pravo u svojim ustavima. Ipak, najmanje 4,5 milijardi ljudi, više od polovice svjetske populacije, nije bilo u potpunosti pokriveno osnovnim zdravstvenim uslugama 2021. godine. Ovu temu predstavili smo kroz brojne rubrike časopisa i kroz prikazane mjere zdravstvene zaštite i aktivnosti koje provodi NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, upravo u promicanju i unaprjeđenju zdravlja građana, na sveobuhvatan i multidisciplinaran način, uključujući i okruženja u kojima građani žive – istaknuto je na tribini.
VEZANI ČLANCI:
U Pregled stručnih i znanstvenih radova 2023. godine uvršteno je 109 sažetaka radova, među kojima su članci, predavanja i publikacije, kojih su autori zaposlenici Zavoda sa svojim vanjskim suradnicima, a nastali su tijekom postpandemijske 2023. godine. U Pregled 2023. i Review 2023 uvršteno je 11 sažetaka radova iz Current Contents-časopisa. Pregled 2023. također donosi sažete informacije o znanstvenicima u Nastavnom zavodu tijekom 2023. godine, a od 210 zaposlenika s visokom stručnom spremom, njih 55 su znanstvenici, točnije 43 doktora znanosti i 12 magistara znanosti, no dominiraju znanstvenice kojih je 45 nasuprot deset znanstvenika.
– Dostupnost zdravstvene zaštite definira se kao mogućnost dobivanja zdravstvenih usluga, preventivnih i dijagnostičkih postupaka i liječenja koje su pristupačne u prostornom i financijskom smislu i prikladne potrebama. Posebice je važna dostupnost primarne zdravstvene zaštite koja je prvi kontakt građana sa zdravstvenim sustavom i značajno utječe na zdravstvene ishode stanovništva. Uz financijsku dostupnost i prikladnost, značajan faktor dostupnosti je prostorna, odnosno geografska dostupnost. Na području Grada Zagreba je 17 gradskih četvrti i ukupno 767.131 stanovnik, prema popisu stanovništva iz 2021., te smo analizirali i kroz prezentaciju prikazali distribuciju broja ordinacija i opredijeljenih osoba za ordinacije opće/obiteljske medicine – ističu iz Zavoda.