Multisenzorni vrt sa začinskim i aromatičnim biljem, kao što je ružmarin, bosiljak, smilje ili lavanda, drveće koje proizvodi posebne zvukove, poput lišća topole ili lupanje grana breze, terapijski labirint i odmorište s pergolom. Samo mali je to dio terapijskog vrta, projekta koji se priprema u Gradskom uredu za poljoprivredu, kao nadogradnja postojećih gradskih vrtova. Prvi će sagraditi u sklopu postojećeg na Borovju, točnije južnom dijelu vrta te tako osobama s invalidnošću i onima s posebnim potrebama omogućiti terapeutsko vrtlarenje. Na ideju su došli, kaže pročelnik Ureda za poljoprivredu Emil Tuk, kad su primijetili sve veći interes građana osjetljivih skupina, pa su odlučili opremiti posebno dizajniran vrt s ciljem jačanja njihovih motoričkih, senzoričkih, kognitivnih te socijalnih potencijala za skladan život i zdravlje.
Bit će i raznih događanja
– Tako će se omogućiti svakom ljudskom biću, bez obzira na ograničenja, da radi, stječe nova znanja i opušta se – kaže Emil Tuk, dodajući da je izrađeno idejno rješenje te je terapijski vrt od dva hektara u planu urediti i opremi najkasnije do proljeća 2021. godine. Osim multisenzorne zone, bit će tamo, kažu iz Ureda za poljoprivredu, i staza za multisenzorne igre, odmorište s refleksološkim stazama, mali voćnjak, staklenici, prostor za edukacije, u kojem će se odvijati i razna događanja...
– Planira se i pripadajuće parkiralište i terapijski centar, a cilj je inkluzija osoba s posebnim potrebama u zajednicu. No neke od elemenata obuhvaćenih idejnim rješenjem bit će moguće realizirati tek nakon izrade Urbanističkog plana uređenja Borovje – istok – kažu iz Ureda za poljoprivredu. Za urbanistički plan, pak, još nije raspisana javna rasprava, a kad se vrt konačno uredi, ideja je, kažu u Uredu za poljoprivredu, da se projekt nadograđuje i obučavanjem vrtnih terapeuta, posebno educiranih stručnjaka za medicinske i psihosocijalne učinke rada u vrtu, koji su dio terapijsko-rehabilitacijskog tima zajedno s liječnicima, fizijatrima, psiholozima...
– U Hrvatskoj, primjerice, ne postoji niti jedan vrtni terapeut, pa je taj korak nužan – kažu u Uredu. Nakon što se uredi vrt na Borovju, slijedi i sličan, no manji, na površini od 0,5 hektara, unutar kruga bivše tvornice Sljeme, u blizini gradskog vrta Sljeme I, čija bi se gradnja financirala novcem iz europskih fondova.
Dosad 13 gradskih vrtova
Otkako je otvoren prvi gradski vrt u travnju 2013. do danas uređeno je njih 13, s ukupno 2124 vrtnih parcela na površini od cca 22,57 ha. Interes građana za dobivanje parcela i dalje je, kažu u Gradu, izrazito velik te se intenzivno radi na pronalaženju novih obradivih površina u gradskom vlasništvu.
>>Zagreb: Vrt palače Gvozdanović
krasna ideja!! mene zanima tko će se KVALITETNO brinuti o tome? zrinjevac je nesposoban kvalitetno brinuti o već postojećim nasadima. npr. nasadi na zrinjevcu su za plakati.