Očaravajući pogledi na Sunčeve pjege, posjet hladnom kraljevstvu te susret "oči u oči" s bakterijama i virusima samo je djelić onoga što se jučer moglo doživjeti na Institutu za fiziku. Na manifestaciji nazvanoj Frizbijada, koju su organizirali s Institutom "Ruđer Bošković", a okupila je više od 2000 posjetitelja, sve je bilo u znaku znanstvene avanture, i to zahvaljujući brojnim pokusima, igrama i radionicama. Održana je drugi put, a ovogodišnji joj je slogan bio "Istražuj jer znanje je tvoja moć".
Križić-kružić i Sunčeve pjege
Kako naučiti računalo da postane majstor u križić-kružiću? Kako pripremiti sladoled pomoću plina iz boce? Kako se stvara srebro od kojega se izrađuju kuglice za bor? To su mogli doznati znatiželjni klinci, oduševljeni eksperimentima koje su im demonstrirali istraživači, a nerijetki su se, iako su, među ostalim, otkrivali moći fizike i kemije, doista činili poput kakvih čarobnih predstava.
– Ovo je najbolji dio znanosti! Dala bih nagradu onome tko je izmislio sladoled – oduševljena je bila petašica Vida, koja je strpljivo čekala u redu za svoju kuglicu. U šatoru gdje se pripremao ledeni desert bila je i najveća gužva, a svi su promatrali istraživače koji su pokazivali kako tekući dušik može u samo nekoliko sekundi zamrznuti smjesu mlijeka i vrhnja za šlag te stvoriti savršeno kremast sladoled. Iako je proces izuzetno atraktivan, pozvali su na oprez jer niska temperatura tekućeg dušika može izazvati ozbiljne ozebline.
VEZANI ČLANCI:
Velik se broj posjetitelja okupio i ispred šatora gdje se igrao križić-kružić protiv Šumi računala, izrađenoga od drvenih kutija, čaša i šarenih perlica. Zadatak je, točnije, bio naučiti računalo kako se igra, a do kraja dana postalo je nepobjedivo.
– Pokušavamo dokazati da je inteligencija mehanički proces i da ne moramo biti majstori križić-kružića da bismo to naučili računalo. Igrom se približava koncept umjetne inteligencije na interaktivan način koji pokazuje kako ljudi i strojevi mogu surađivati u stvaranju pametnih strategija – objašnjava jedan od istraživača.
Mnogi su oduševljeno gledali i kroz teleskop koji koristi posebne filtre za suzbijanje svjetlosti i stvaranje kontrasta, pri čemu se otvaraju uzbudljivi prizori Sunca, sa svim njegovim aktivnim pjegama i erupcijama, a čak se moglo zaviriti i u zračenje aurore borealis.
– Nikad nisam vidjela Sunce tako jasno. Izgleda jako zanimljivo, a tko bi rekao da ima i pjegice? Jedva čekam doći kući i sve ispričati mami i tati – uzbuđena je bila Iva, učenica trećeg razreda koja je prisustvovala i eksperimentu dokazivanja šećera u glukozi. Zanimljivo joj je, kazala je, bilo gledati i reakciju srebrnog zrcala pomoću koje se stvarao tanki sloj srebra na dnu epruvete. On je zapravo osnova za izradu kuglica za bor, a u prošlosti se koristio i za zrcala.
Neću doma, nije loša ta fizika
Brojni su klinci svjedočili i drugim impresivnim pokusima, primjerice sagorijevanju šećera i eksploziji gumenih bombona, što je reakcija koja je simulirala proces staničnog disanja. A moglo se posjetiti i kriogeno postrojenje, hladno kraljevstvo u kojemu je predstavljen tekući helij nevjerojatne temperature od -270 Celzijevih stupnjeva u kojemu će se napuhani balon skupiti u tren oka, a potom, čim se vrati uobičajenoj klimi, opet poprimiti normalan oblik.
U susjednim su laboratorijima pak UV zrake i laseri otkrivali tajne koje oko obično ne vidi, pa i otiske prstiju na ormarima i stolovima, pri čemu je tajna u vibraciji elemenata u kristalnoj rešetci čija struktura, ako je pravilno postavljena, ne mijenja oblik.
– Ne ide mi se kući, svašta sam naučio i želim vidjeti još. Jedva čekam doći opet, uopće nije loša ta fizika – zaključio je sedmaš Petar, kojega je najviše očarao gurmanski kutak u znanstvenom stilu.