Rijetki su Zagrepčani koji bar jednom nisu svratili na samoborski fašnik ili riječki karneval, pojeli kremšnitu ili zaplesali uz neizostavne zvončare. Ove karnevalske povorke kojima se vesele i mladi i stari postale su više od dugogodišnje tradicije, a može ih se komotno uvrstiti i u zaštitne znakove spomenutih gradova. No kada je posrijedi jedna od najluđih manifestacija u godini, zagrebačke maškare nekako, unatoč godinama truda pojedinih udruga i KUD-ova, uvijek ostaju u sjeni bučnijih susjeda.
Nije prihvaćen od građana
– U samom Zagrebu karnevalske su se povorke održavale početkom 20. stoljeća i poslije Prvoga svjetskog rata, a potom se ovaj ritual preselio u interijere, tj. na balove i privatne zabave. Same povorke nastavile su se u prigradskim naseljima, poput Šestina, Gračana ili Samobora – objasnila nam je dr. Zvjezdana Antoš, savjetnica u Etnografskom muzeju. Šezdesetih i sedamdesetih godina povorka je prerasla u “grupnu zvonjavu na vrata”, kada su djeca iz prigradskih naselja silazila u grad i pjevala. Domagoj Novosel iz udruge Falaček Prigorja opisao nam je pak stare rituale tradicionalnoga gračanskog fašnika.
– Prvi je stari običaj fašničke svadbe koja se održavala periodično svakih nekoliko godina i koja ima sve elemente prave svadbe s određenim karikaturama te je zapravo svojevrsni scenski nastup koji se odvija u naselju. Druga karakteristika jest spaljivanje Princa Fašnika, što je stari zagrebački običaj koji se zadržao još samo u Gračanima i Samoboru – kazao nam je Novosel. S druge strane, i ove godine ključeve metropole od gradonačelnika Milana Bandića dobile su “Prigorske fašničke hajdučije” iz KUD-a Prepuštovec s Fulirom fon Truttom na čelu, a danas u 11 sati ponovno će se okupiti ispred Hrvatskoga narodnog kazališta kako bi maskirana povorka odmarširala do Jelačić placa. Međutim, iako su maškare veseli dan, organizatoru lude povorke fon Truttu, pravog imena Josip Lipar, koji je ujedno i predsjednik KUD-a Prepuštovec, uopće nije do smijeha.
– Od 2013. godine pokušavamo organizirati veliku povorku, ali ne nailazimo na razumijevanje Turističke zajednice grada Zagreba i Gradskog ureda za kulturu. Tvrde da to Zagrebu nije potrebno – objasnio je Lipar, kojemu postojeća potpora od Grada nije dovoljna za pokrivanje svih troškova.
– Najam je glavnog trga metropole skup, a moraju se platiti i ostale tehnikalije, poput prometnih znakova za posebnu regulaciju prometa – kazao je i dodao da od Grada za “Fašnik vu Zagrebu”, dobije od 20.000 do 30.000 kuna. No s njim se ne slaže redatelj i bivši predsjednički kandidat Dario Juričan, koji tvrdi da je Liparu u 2018. gradonačelnik dodijelio 420.000 kuna samo zato što je, tvrdi Juričan, član njegove stranke. Dugi niz godina, kažu i iz Turističke zajednice grada Zagreba, podržavali su Liparov fašnik i oni “kao jedan oblik organiziranja fašničkih događanja u samom centru grada”. Međutim, projekt od prošle godine nije prijavljen na natječaj, stoga nije ostvarena ni suradnja s Liparom, potvrdili su nam. Osvrnuli su se i na “problem” izostanka maskirane povorke u glavnome gradu.
– Fašnik podrazumijeva aktivno sudjelovanje građana, maskiranje i ludiranje na trgovima, ulicama i cijeli grad mora istinski živjeti karneval. Bilo je pokušaja TZGZ-a da se uvedu fašnička događanja u centru Zagreba, no njih naši sugrađani i gosti nisu prihvatili, a to nam je najbolji pokazatelj održivosti projekta. Stoga nam je drago da naši sugrađani i gosti odlaze na jednodnevne izlete kako bi sudjelovali u povorkama drugih gradova, a posebno ove godine u Rijeku, koja je Europska prijestolnica kulture – ističu iz TZGZ-a. No, iako nemamo neku velebnu povorku, u Zagrebu prostora za igru pod maskama ne nedostaje. Već se 30 godina na Sportsko-rekreacijskom centru Šalata održava Maskenbal na ledu uz domaće i strane hitove, a nakon klizanja žiri bira najzanimljivije i najoriginalnije maske. Muzej grada Zagreba priređuje edukativni program “Žive slike” po uzoru na slična događanja koja su se priređivala krajem 19. stoljeća u Zagrebu, a danas će se organizirati i posebna izložba Fašničke maske zemalja EU.
Žongleri i hula-hup
Nezaobilazan je i Naturfašnik, koji organizira Prirodoslovni muzej od 2011. godine kada se uz krafne mališanima objašnjava kako se mimikrijom “maskiraju” životinje. Izvan središta grada danas se organizira 40. Veseli dječji fašnik u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad, gdje će se organizirati fašničke radionice, frizeraj i šminkeraj, kao i maskenbal i spaljivanje fašnika. Sutra, pak, 22.
Trešnjevački karneval započinje žiriranjem za najbolju masku u 17 sati, od 18 sati publiku će zabavljati Triko Cirkus Teatar svojim akrobacijama i klaunerijama, nakon čega slijedi ples pod maskama. Za nešto stariju publiku u Domu za starije osobe Maksimir u utorak će nastupiti Maksimirske mažoretkinje, žongleri i majstori hula-hupa, a nakon fritula i čaja s rumom, zabava se seli na plesni podij.