Zgrada Crvenog križa na Jarunu propada, Petek: Prenamijenite ju za potrebe preko 65 tisuća građana

Zgrada Crvenoga križa na Jarunu, ukupne površine od gotovo pet tisuća kvadrata, središnje je mjesto kvartova Jarun i Gajevo, koja tradicionalno, urbanistički i prometno (podzemna garaža dio je zgrade) u potpunosti odgovara centralnoj zgradi javne namjene u kvartu u kojem živi oko 20 tisuća ljudi, a kojem prema posljednjim rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine gravitira preko 65 tisuća građana, smatra gradski zastupnik iz redova SDP-a, Renato Petek.

Petek je inicijativu predstavio na konferenciji za medije ispred sporne zgrade zajedno s Vijećnicom VGČ Trešnjavka-jug Jagodom Novak. Inicijativu će uputiti na sljedeću sjednicu Gradske skupštine 27. travnja. Naime, VGČ i Mjesni odbor već godinama jednoglasno podržavaju takvu ideju, no zapreka su kao i u mnogim slučajevima, imovinsko pravni odnosi. 

Zapuštena i prokišnjava

Nad prostorom zgrade vodi se čak šest sudskih sporova u kojem su stranke Grad Zagreb, HZZO, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu i Društvo invalida cerebralne i dječje paralize s jedne, te Crveni križ s druge strane. Grad, naime, polaže pravo na četvrtinu površine nekretnine koja u međuvremenu propada građanima pred očima.

Zgrada je posljednjih dvadeset i više godina zapuštena, vlaži i prokišnjava, pa iako ima svu potrebnu infrastrukturu i solidno je građena, treba hitnu obnovu jer predstavlja komunalni i sigurnosni problem četvrti. Inače, spomenuta je zgrada krajem osamdesetih sagrađena samodoprinosom i sredstvima Grada Zagreba, a u nju je, osim građana, ulagalo i više javnih dionika.

Petek ističe da je poznata zgrada Crvenog križa u Ulici don Petra Šimića 2 na Jarunu primjer vrhunski zamišljenog javnog objekta koji je već tri desetljeća zapušten i ne služi javnoj svrsi.

- Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću predlažem da u alternativnim rješenjem, pregovorima, tj. nagodbom s vlasnikom i ostalim dionicima, razriješi gordijski čvor 6 pravnih sporova koji se vode gotovo dva desetljeća oko zgrade i zemljišta - navodi Petek.

Kada bi Grad postao vlasnik zgrade, za spomenutu bi javnu namjenu bilo razumno prijaviti kompleks na fondove Europske unije, te renovirati i prilagoditi zgradu s jedne strane odabranim javnim sadržajima, a s druge zelenoj tranziciji (energetska obnova, solarni paneli, širenje podzemnoga garažnoga dijela i sl.), uz minimalno korištenje proračunskih sredstava. Istovremeno, gradnja potrebnih ustanova zdravstvene, socijalne i društvene namjene na drugim lokacijama Trešnjevke – jug, a napose u zelenom pojasu, bila bi u suprotnosti s politikom zadržavanja i širenja zelenih površina u Zagrebu, smatra gradski zastupnik.

- Stanovnici Trešnjevke jug iz Jaruna, Gajeva, Srednjaka i Vrbana, koji zajedno broje oko 50.000 stanovnika, nemaju javni medicinski laboratorij, ginekološku ambulantu, savjetovalište za mlade, obiteljsko savjetovalište, nedovoljno ordinacija obiteljske medinice, a kronično u cijelome zapadnom dijelu Zagreba ionako oskudijevamo sa sadržajima za starije i nemoćne - objašnjava Petek.

Obećali u programu

Jagoda Novak, vijećnica VGČ Trešnjevka jug pozvala je Tomaševića da ispuni predizborno obećanje i vrati građanima što je njihovo.

- Pozivam gradonačelnika da ispuni svoj program - budući se vraćanje ove zgrade javnoj zdravstvenoj i socijalnoj namjeni nalazi u programu platforme Možemo! za mjesnu samoupravu. - podsjeća Novak.

Nagodba, odnosno mirno rješavanje sudskoga spora s ciljem vraćanja ovih prostora javnoj svrsi jedino je logično i dugoročno najisplativije rješenje. Slijedom navedenog, pokrećemo inicijativu u Gradskoj skupštini Grada Zagreba kako bismo gradonačelnika Tomaševića potakli da putem svojih Stručne službe što skorije djeluje u pravcu pokretanja pregovora te postizanja nagodbe, zaključuje Petek.

>> VIDEO: Zaboravljeni radovi na Krugama: Cesta je dovršena, ali pola znakova još je ostalo