Mnogi stanovnici Zagrebačke županije javljaju se Večernjaku s ljutitim primjedbama jer u bunarima i privatnim vodovodima namaju čistu ni pitku vodu. A unatoč traženjima - ne znaju kada će im kućanstva biti priključena na magistralni vodovod. Nezadovoljstvo je tim veće jer dragocjene kapljice za osnovne životne potrebe već godinama moraju nabavljati u okolnim naseljima ili cisternama.
Primjerice, iz slavina u obiteljskoj kući Nevena Jambrešića iz Čičke Poljane, pokraj Velike Gorice, teče žućkasta voda koju ne može koristiti.
- Voda nije pitka, žućkaste je boje i tako već deset godina. Ne žele ju piti ni životinje! Ostavlja žute tragove na koži, noktima... Nismo dobili odgovore kada ćemo dobiti vodovod, a nisu nam dostavljene niti cisterne - komentirao je Neven Jambrešić, predsjednik MO Čička Poljana, te rekao kako tjedno dovoze oko 200 litara vode.
Dodatni problem za čistoću vode su u nekim područjima često i propusne septičke jame, koje zamjenjuju nepostojeće kanalizacijske mreže i blizina onečišćenih rijeka, primjerice Save i Odre u Posavini.
Željka Janković iz Čičke Poljane se također žali kako na posuđu ostaju tragovi od vode iz slavine, a kosa joj je nakon pranja pocrvenila. Stoga, kaže puno troši na sredstva za čišćenje, a osjetljivo rublje, posebno odjeću za malu kćer, čisti i pere kod rodbine od kojih donosi i čistu vodu.
Krešo Hubak, zamjenik velikogoričkog gradonačelnika, kaže kako je problem i dugotrajan postupak izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola, a prioriteti za vodoopskrbu se određuju po tehničkim mogućnostima. Prije izgradnje mreže u Čičkoj Poljani, kaže, potrebno je spojiti dva magistralna voda za što je naručena izrada projektne dokumentacije. Iako mještani cisterne ne smatraju rješenjem, iz velikogoričkog komunalnog poduzeća Velkom u stečaju, poručuju da se voda cisternama može dopremiti u Čičku Poljanu, a Grad ili mjesni odbor treba platiti 200 kuna po cisterni, odnosno za osam metara kubičnih vode.
Ljerka Rajaković, pročelnica Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije, kaže da je, među ostalim, problem nekoordiniranost Županije, Hrvatskih voda i lokalne samouprave. Županija o projektima najčešće doznaje kada ih, kaže, treba sufinancirati.
- Prioriteti gradnje vodovoda ovise o interesu predstavnika lokalne samouprave što sufinanciraju s Hrvatskim vodama u omjeru 65 posto i 35 posto uz pomoć županije. Zagrebačka županija je ove godine ukupno odobrila 2,800.000 kuna za vodoopskrbu u 34 grada i općine - rekla je pročelnica.
Ž. Makanec