O izlaznim anketama pisalo se mnogo nakon prvog kruga predsjedničkih izbora 2005. kada su birači, nenavikli na to, ostali posve zbunjeni, a neki kandidati razliku između projekcije rezultata i konačnih službenih brojki protumačili kao očitu izbornu prijevaru. Iako ove godine nije bilo sumnje u korektnost samog procesa, izlazne ankete su ponovno izazvale nepotrebnu zbrku i među biračima i među stranačkim čelnicima. Budući da lekciju očito nismo naučili, nije ju zgorega ponoviti.

Izlaznu anketu lansirale su potkraj 1960-ih televizijske kuće u Americi kako bi naciji što prije nagovijestile izbornog pobjednika. Njihova fascinacija izlaznim anketama ima uporište  prije svega u geografskim obilježjima te zemlje.  Naime, glavnina američkog teritorija proteže se kroz četiri vremenske zone pa u trenutku zatvaranja birališta na istočnoj obali, ona na zapadnoj ostaju otvorena još iduća tri sata. To vrijeme od zatvaranja birališta na istočnoj pa do zatvaranja birališta na zapadnoj obali te objave prvih službenih rezultata, ostavilo je prostora za nemilosrdnu tržišnu utakmicu među televizijskim postajama koje su, nastojeći biti prve u eteru, izlazne ankete pretvorile u svojevrsne “rezultate prije rezultata”.   

No, ubrzo su se suočile s problemom raskoraka između anketne projekcije i pravih izbornih rezultata, što je stvorilo potpunu pomutnju među biračima. Najpoznatiji je vjerojatno slučaj predsjedničkih izbora 2000. godine, kada su najveće televizijske kuće povjerile provođenje izlaznih anketa organizaciji Voter News Service. Rezultati anketa sugerirali su da na Floridi, doduše s vrlo malom razlikom, pobjeđuje Al Gore. Kada je prebrojavanje pokazalo da je pobjednik George W. Bush, zbunjena javnost okomila se na medije. Iako je Florida kasnije iz pogreške prerasla u slučaj, sve velike televizijske kuće, uključujući CNN i Fox News, priznale su da su brzopleto iskoristile podatke i posule se pepelom.  

Slično su i u Velikoj Britaniji izlazne ankete 1992. predviđale sasvim izjednačen rezultat između dviju najvećih stranaka da bi u konačnici uvjerljivo pobijedila Konzervativna stranka na čelu s Johnom Mayorom. Poučen tim iskustvom, britanski BBC postao je toliko oprezan oko upotrebe izlaznih anketa da u svojim smjernicama za praćenje izbora upozorava novinare kako nikad ne smiju zaboraviti da je isključivo riječ o procjeni koja možda može upućivati na trend, no još uvijek nije konačan rezultat. Kako bi mogućnost zabune sveli na minimum, BBC čak preporučuje novinarima da koriste oprezne formulacije poput “čini se” ili “moglo bi se dogoditi da” i slične.   

Izlazne ankete samo su ankete i, dakako, mogu više ili manje odstupati od stvarnih rezultata. Problem je u njihovoj prezentaciji koja mora uključivati cijeli niz objašnjenja i ograda, pogotovo u nas gdje su biračima mnoge situacije, uobičajene za razvijene demokracije, sasvim nepoznate. Hrvatska je na žalost prigrlila svaku, pa i onu anketnu, estradizaciju izbora bez promišljanja kako će osigurati popratne, obrazovne i kontrolne mehanizme. Je li iluzorno očekivati da će se do sljedećih izbora netko konačno i time pozabaviti?

79

Vanjskopolitički stručnjaci tvrde

Zaokret američke politike prema Balkanu: Ako Vučić krene u rat, Amerika bi mogla ostati po strani

6

prvi pobjednik

Gobac otkrio što mu je Marino rekao nakon pobjede u The Voice Kids Hrvatska

24

'REAGIRAO SAM INSTINKTIVNO'

Sirijac koji je spriječio ubojicu u Austriji: 'Mislili su da sam ja napadač. Mi nismo svi takvi!'

Na odmoru u Zagrebu

Par iz Mostara oduševio nas je sjajnim odgovorom: 'Nama je svaki dan Valentinovo!'

Za poduzetnike

Velika prilika za financiranje? Ovdje su najbolji krediti koji vam mogu pomoći

Banka u Hrvatskoj poslala važno upozorenje svojim korisnicima