ALARMANTNO

Hrvatski vozači piju manje nego lani, ali više se drogiraju

Vožnja u pijanom stanju
Slavko Midzor/PIXSELL
09.11.2021.
u 09:50

Zabrinjavajući trend rasta broja drogiranih vozača od 38,8% ukazuje da im ni alkohol više nije dovoljan. S više od 1,5 promila alkohola u organizmu na cesti su u prvih devet mjeseci zatečena 4133 vozača

Na našim je cestama proteklog mjeseca zabilježeno više slučajeva naleta automobilom na životinju, bilo na divlju ili, pak, na ovce odbjegle iz obližnjeg tora.

Da je kojim slučajem netko od tih vozača bio pod utjecajem alkohola ili opijata, osiguranje ne bi isplatilo naknadu štete. Razmislite o tome, ako vas kroz život vode pretežno financijske smjernice. Ako vam je, pak, stalo do sigurnosti i razumno gledate na promet, više će vam značiti podatak o 956 prometnih nesreća s nastradalim osobama koje su uzrokovali vozači pod utjecajem alkohola, u kojima su smrtno stradale 34 osobe, a 1281 osoba je zadobila tjelesne ozlijede. Toliko ih je, naime, u prvih devet mjeseci 2021. godine evidentirao MUP.

U istom razdoblju 2020. godine evidentirano je 1113 takvih prometnih nesreća, navode iz Ministarstva unutarnjih poslova, a u tim su nesrećama 42 osobe smrtno stradale, a 1508 osoba zadobilo je tjelesne ozljede. Također, u devet mjeseci ove godine plavci su evidentirali 22.369 vozača koji su upravljali vozilom pod utjecajem alkohola, što je 3,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, kada su u istom prekršaju zatekli 23.094 vozača.

Dakle, ove je godine alkohol kumovao manjem broju nesreća nego lani, manje je i poginulih u nesrećama u kojima je alkohol igrao neku ulogu. U ovoj priči oko alkohola i vožnje samo dvije kategorije iz policijske evidencije bilježe rast - vozači koji su vozili s 0,51 do 1,00 grama po kilogramu alkohola u organizmu i oni koji su odbili testiranje.

Prvih je ove godine već bilo 7939, što je 2,1 posto više od lanjskih 7779. Također, u prvih devet mjeseci ove godine testiranje - kako na alkohol, tako i na droge i lijekove - te podvrgavanje liječničkom pregledu odbilo je 1597 vozača, što je sedam posto više od lanjskih 1492. Logično je pretpostaviti da je većina onih koji su testiranje odbili bila pod utjecajem neke supstance, tim više što je usporedo s blagim padom alkoholiziranosti vozača zabilježen ogroman rast broja vozača pod utjecajem droga i lijekova.

Čak 38,8 posto ove je godine (u prvih devet mjeseci) više onih koji su vozili pod utjecajem droga ili lijekova, nego što ih je u tom stanju uhvaćeno lani. Same brojke nisu velike - radi se o 118 vozača, u usporedbi s 85 lanjskih - ali zabrinjava uzlazni trend.
I pod utjecajem droga i pod utjecajem alkohola vozači precjenjuju svoje sposobnosti i podcjenjuju opasnost. Refleksi su im usporeni, a vid zamućen.

U prometu su opasni i za sebe i za druge. S obzirom da je pred nama Martinje, koje mnogi koriste kao izgovor za ispijanje alkohola prije sjedanja za upravljač automobila, nije zgorega ponoviti - ako pijete, ne vozite. Zaključite li da nakon nekoliko čaša niste ‘svoji’ i da biste kući trebali krenuti pješice, taksijem ili kao putnik u vozilu trijeznog vozača, nećete biti manje dobar vozač. Bit ćete bolji i vozač i čovjek.

U svjetlu rasprave oko izmjena Zakona o sigurnosti prometa, odnosno dijela koji se tiče obveze liječnika da policiji prijavi pacijenta koji je zbog bolesti ili invalidnosti nesposoban za vožnju (iako je to i sada propisano čl. 233), koliko bi vas bilo suglasno s tim da ovisnici o alkoholu i drogama ne smiju voziti?

Vjerojatno većina i to s pravom, jer najvećem broju teških prometnih nesreća kumovao je upravo alkohol, često u kombinaciji s drogom, a počiniteljima to većinom nije bio prvi put da voze pijani i drogirani. Također, vozači s pojedinim dijagnozama mogu i ne moraju skriviti nesreću. Kod pijanog i drogiranog vozača nije pitanje hoće li, nego kad će nekoga unesrećiti.

>> VIDEO Rusi masovno dolaze u Zagreb na cijepljenje, avioprijevoznici iz Moskve lete šest puta tjedno

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije