Konferencija zapadnog Balkana u Berlinu otvorila je i pitanje neriješenih granica Hrvatske sa susjedima.
Premijer Zoran Milanović naglasio je da je njemu i Vladi zadatak riješiti problem granice sa susjedima, posebice sa Srbijom.
Nijedan formalni ugovor
Budući da je to pitanje otvorio nakon sastanka s Angelom Merkel, čini se kako njemačka kancelarka želi izbjeći sve probleme u EU, poput aktualnog između Ukrajine i Rusije, pa i granice na području bivše Jugoslavije vidi kao potencijalnu prijetnju koju treba što prije riješiti. Iako nemamo formalne ugovore, s Crnom Gorom smo 2002. godine potpisali privremeni protokol, s BiH smo 1999. potpisali sporazum koji nisu ratificirali ni naš Sabor ni Parlamentarna skupština BiH, a sa Slovenijom smo na Međunarodnom arbitražnom sudu na kojem smo obavili usmeni i pismeni postupak pa je moguće očekivati i presudu do kraja ove godine ili najkasnije 2015. S tim zemljama povremeno se otvaraju pitanja neriješenih granica, no najveći je problem Srbija s kojom nismo nikada otišli dalje od pregovora.
Pitanja Vukovarske i Šarengradske ade, dva otoka u Dunavu pokraj Vukovara i Iloka, dva su najveća sporna pitanja granice između Hrvatske i Srbije. Riječ je o otocima koji se geografski nalaze bliže srbijanskoj strani obale, ali i koji su, do Domovinskog rata, isključivo koristili građani s hrvatske strane Dunava.
Godine 1991. zaposjela ih je Srbija pozivajući se da granica između dvije države ide sredinom rijeke Dunav.
Bivši gradonačelnik Vukovara Vladimir Štengl i načelnik Općine Bač (Srbija) 2006. postigli su dogovor da u vrijeme sezone kupanja hrvatski građani mogu nesmetano koristiti adu, sad već godinama omiljeno ljetno izletište brojnih Vukovaraca koji, zbog dogovora, na adu ne moraju s osobnim dokumentima. U isto je vrijeme Šarengradska ada od gotovo tisuću hektara zapuštena, šuma je dobrim dijelom posječena, a divlje se životinje slobodno kreću.
Hrvatske šume upisale su se kao stopostotni vlasnik Šarengradske ade, koju Hrvatska službeno ne kontrolira, ali gdje također vrijedi prešutni dogovor pa je obilaze građani s obje strane Dunava. U Ministarstvu vanjskih poslova objasnili su nam da se pregovori o granici sa Srbijom odvijaju kroz rad Međudržavne diplomatske komisije za identifikaciju – utvrđivanje granične crte.
– U razdoblju od travnja 2010. (kada su na inicijativu Hrvatske nakon 7 godina obnovljeni razgovori) do rujna 2011. održane su četiri sjednice te komisije. Nakon što je srbijanska strana imenovala nove članove u svoj dio Komisije, očekuje se i nastavak pregovora – tvrde u Ministarstvu te dodaju da se pregovori vode za oko 115 četvornih kilometara područja na lijevoj obali rijeke Dunav, dok Srbija traži da se granica postavi sredinom Dunava. Hrvatska zastupnica u sporu sa Slovenijom pred Arbitražnim sudom Maja Seršić kaže kako treba napraviti sve da se dogovorimo sa Srbijom jer su sudski postupci skupi.
Granić: Treba sve pokušati
– Ne smijemo nikako ići na svoju štetu, ali trebamo biti pravedni da obje strane budu zadovoljne – kaže Seršić. Bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić kaže da je ovo vrlo važno pitanje koje treba pokušati riješiti maksimalnim naporima.
– Ne uspije li se, demokratsko je rješenje ad hoc arbitraža i međunarodni sud pravde u Haagu, ali treba prije toga sve pokušati riješiti dogovorom – kazao nam je Granić te zaključio da će Srbija sada biti “i te kako zainteresirana da riješi to pitanje, a time je i nama poslana jasna diplomatska poruka”.
>>'Ako ne možemo s drugima, bar da sa Srbijom pokušamo riješiti pitanje granice'
Aleksandar Vučić je porijeklom iz mjesta Ćipuljići kod Bugojna, u srednjoj Bosni. Vučićev otac Anđelko je iz sela Čipuljići, a aktualni premijer Hrvatske Zoran Milanović porijeklom je iz zapadne Bosne. Milanovićev djed je iz Livna odselio u Sinj, gdje je rođen njegov otac. Dva premijera imaju BiH podrijetlo, samo što Vučić u svakoj prilici s ponosom voli istaknuti otkuda mu je otac i djed, Milanović glumata anacionalnog Jugoslavena.