Ministar uprave Lovro Kušćević učinio je dobro djelo. Popularizirao je pojam 5G i plasirao ga u politički prostor. Istina, nije dobro slušao one koji su mu pokušali objasniti što je 5G i čemu će pridonijeti. Tako je javno izrekao besmislicu da elektroničko glasovanje u Hrvatskoj nije moguće jer još uvijek nemamo 5G. 5G, definitivno, nije preduvjet za e-glasovanje već je za to potrebna politička volja i odluka političkog vrha da to želi uvesti. Hrvatski ICT-jevci sposobni su to osmisliti i provesti, svojedobno su već i bile izrađene aplikacije koje bi to omogućile, a i Estonci bi vjerojatno i vrlo rado pripomogli svojim iskustvom budući da su e-glasovanje uveli još 2005. godine.
Kao parni stroj ili internet
Ali vratimo se na 5G. Jer ministar je u jednom u pravu, o 5G treba govoriti i 5G jest važan za novi razvojni tehnološki skok pa i dodatnu sigurnost. Tehnologija je, svjedoci smo, u posljednjih 30-ak godina toliko napredovala da je, htjeli mi to ili ne, već znatno izmijenila svakodnevni život u gotovo svim domenama, od obične svakodnevne komunikacije, sporta, zdravlja, zabave do rada i poslovnih modela. Proces je nezaustavljiv, a 5G samo je jedan od preduvjeta za novi razvojni skok.
Što je to onda 5G? Radi se o skraćenici za petu generaciju mobilnih mreža. Ukratko: počelo je s prvom generacijom mobilnih mreža koje su bile analogne i prenosile samo glas. U 90-ima je stigao 2G ili druga generacija mreža, mobitelima je tada omogućen prijenos teksta i slike. Potom je 3G donio nove mogućnosti te je uz tu generaciju uveden videopoziv i prijenos mobilnih podaka. Nakon desetak godina (2009.) 4G donio je nove brzine (više od 150 megabita u sekundi) i veće kapacitete prijenosa, a mobiteli su postali veliki, pregledni i moćni. Mobilni internet sada je već glavna aktivnost kojom se bavimo, omogućen je videostreaming i gaming. Nakon 4G, sada, dakle, čekamo 5G.
U pravu su oni koji će prvo provjeravati ima li uopće spremnih mobitela koji će raditi na 5G. Zasad postoji jedna Motorola, no Samsung je nedavno objavio da će ulagati u 5G, s obzirom na njegov portfelj proizvoda vjerojatno za sve gadgete i opremu. No, valja posebno naglasiti da ovaj put napredak mreže nije samo stvar smartfona već cijelog ekosustava. 5G bi trebao posve promijeniti način na koji niz stvari funkcionira, od zabave do zdravlja, a samim time i života i poslovanja.
Kada se radi o brzini i kapacitetu, kako to slikovito prikazuju operateri, bit će to deseterotračna autocesta kojom ćete umjesto sadašnje gužve u četiri traka imati širinu, a time i brzinu, deset trakova. Umjesto 150 megabita u sekundi, radit će se o gigabitnim brzinama. Za skidanje jednog HD filma primjerice, na 4G potrebno je 2,5 minuta, a 5G isti posao obavi za nekoliko sekundi. Kašnjenje i odziv, pak, možemo najlakše ilustrirati TV reporterima kojima je neugodno dok stoje i čekaju javljanja, a signal putuje. Uz 5G ta stanka trebala bi se gotovo izbrisati. Umjesto nekoliko sekundi, uz 5G u pitanju su milisekunde ili gotovo realno vrijeme.
Da je 5G potpuno implementiran i da su samovozeći automobili tehnološki sigurni i pravno regulirani, nakon tuluma i slavlja nitko ne bi bio zabrinut je li previše popio. Sjeo bi u automobil koji bi ga sam sigurno odvezao kući uz pravu i ažuriranu navigaciju. Dakle, autonomna vozila, ali i pametne kuće i robotika u medicini moći će se realizirati jedino uz najnovije generacije mreže. Isporukom mobilnog širokopojasnog pristupa ekstremnih brzina, robusne povezanosti s niskom latencijom te umrežavanjem milijuna uređaja u masivni internet stvari (Massive IoT) promijenit će se društvo u cjelini. Jednako kao što su internet, električna struja, parni stroj, tiskarski stroj bili ili jesu glavne pokretačke snage socioekonomskog razvoja i čine tzv. tehnologije opće namjene, tako će i 5G biti sljedeća velika tehnologija koja će značajno poboljšati kvalitetu života ljudi i povećati produktivnost.
Globalno, većina 5G implementacija očekuje se od 2020. Ericsson predviđa više od milijardu 5G korisnika unaprijeđenog mobilnog širokopojasnog pristupa do kraja 2023. godine, što predstavlja oko 12 posto mobilnih korisnika. Procjenjuje se da će se mobilni podatkovni promet povećati osam puta do kraja 2023. godine te dosegnuti blizu 107 eksabajta mjesečno – brojku koja bi se dosegla kad bi svaki mobilni korisnik u svijetu preko mobilne mreže gledao full HD video 10 sati. Do 2023. godine očekuje se da će se više od 20 posto mobilnog podatkovnog prometa širom svijeta odvijati 5G mrežama, što je za 50 posto više nego ukupni 4G/3G/2G promet danas.
Kao i dosadašnje mobilne pristupne tehnologije, očekuje se da će 5G tehnologija na početku biti implementirana u gusto naseljenim gradskim područjima s unaprijeđenim mobilnim širokopojasnim pristupom i bežičnim uslugama za domove kao prvim slučajevima korištenja. Drugi slučajevi korištenja su u proizvodnim industrijama poput automobilske, komunalnim službama i u zdravstvenoj skrbi.
– 5G nije samo jedna od novih tehnologija u nizu, nego tehnološka infrastruktura koja donosi nove prilike za sve te otvara mogućnosti suradnje u svim dijelovima poslovnog, javnog i civilnog društva – kazala je Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, proljetos pri prvom demonstriranju sustava za petu generaciju mobilnih mreža (5G) uživo u Hrvatskoj. Pritom je posebno naglasila da oko brzog uvođenja 5G i digitalnih transformacija treba postojati nacionalni konsenzus. Predložila je da 5G bude uvršten među strateške projekte na razini zemlje te u tom smislu očekuje stvaranje povoljnog investicijskog okruženja za razvoj gigabitnih mreža budućnosti.
5G utrka je koja se odvija na relaciji Europa, Sjedinjene Države i Kina. Za sada vode Kinezi, slijedi SAD, a Europa ima cilj da komercijalno starta 2019. i da 2020. barem jedan grad u svakoj državi bude spreman i operativan na 5G.
Hrvatska po kvaliteti u vrhu
Kada se radi o Hrvatskoj, valja reći da, prema posljednjem testiranju, imamo mobilne mreže koje su po kvaliteti u vrhu Europe, posebice kada se radi o internetu i prijenosu podataka, te smo u jako dobroj poziciji za razvoj 5G. Da bi 5G bio što funkcionalniji potrebno je dodijeliti i nove radijske frekvencije teleoperaterima ili osloboditi drugu digitalnu dividendu. Domaći teleoperateri snažno za to lobiraju. To će značiti da ćemo opet odraditi proces sličan onom kada smo s analogne televizije prelazili na digitalnu te je bila pokrenuta nacionalna akcija. Ovaj put potreban je sličan proces koji će se provoditi postupno.
Nova dodjela spektra trebala bi se dogoditi tijekom sljedeće godine. Naime, kako su nam u HAKOM-u pojasnili, rad na dodjeli novih frekvencija smatraju prioritetom. Do kraja godine stručno povjerenstvo izradit će hodogram odnosno nacionalni plan za oslobađanje frekvencijskog pojasa, a potom i strategiju te u konačnici i dodijeliti koncesije. Ipak, Tonko Obuljen, predsjednik vijeća HAKOM-a, oprezan je u procjenama kada će doista 5G komercijalno zaživjeti te radije kaže da će to biti 2021., a ne 2020. godine.
Do 2020. svaki će građanin imati prosječno četiri poveziva uređaja priključena na internet. Puni zamah s kompletnim opsegom funkcionalnosti očekuje se od 2025. do 2030. godine.
Usto, da bi 5G doista bio operativan i podržan na pravi način, potrebna mu je i optička infrastruktura na cijelom teritoriju, no to je još jedna velika priča, koju ćemo ispričati drugi put.
VIDEO Misteriozni ljudi - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
I nakon ovog teksta netko bi spominjao Karamarka...