U vremenima kada cijene plina dosežu rekordne vrijednosti na početku ogrjevne sezone mnogim je građanima na pameti samo iznos koji će platiti za grijanje. Dobra je vijest da računi neće rasti do 1. travnja iduće godine budući da to regulira Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), no što će biti kasnije treba tek vidjeti. Sigurno je jedino da će rasti, no pitanje je koliko.
Ukoliko ne želite svake godine sa zebnjom pratiti kretanje cijene plina na svjetskim tržištima i hoće li Putin 'zavrnuti' plinovod, postoji rješenje - dizalica topline.
- Dizalice topline koriste se za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u području zgradarstva i industrijskih procesa. Praktički se jednim uređajem mogu osigurati sve potrebe za toplinskom energijom nekog objekta. Ako govorimo o kompresijskim jedinicama koje su najviše u uporabi, pogonjene su električnom energijom i pri samom radu dizalica topline ne postoje emisije stakleničkih plinova ni potreba za dimovodnim instalacijama na objektu - objašnjava nam prof. dr. sc. Vladimir Soldo s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Dodaje kako se dizalice topline primjenjuju u svim veličinama, od onih najmanjih za grijanje stanova pa sve do sustava koji služe za grijanje i hlađenje čitavih naselja i gradova (primjer grada Stockholma).
- Upotreba dizalica topline uvelike je motivirana činjenicom da u ukupnoj izmijenjenoj toplini jedan manji dio otpada na uloženu energiju, a veći dio na obnovljivu energiju preuzetu iz okoliša. Najveću učinkovitost dizalice topline iskazuju kada se koriste u tzv. nisko-temperaturnim i srednje-temperaturnim sustavima grijanja gdje polazna temperature vode ne prelazi 55 °C - dodaje Soldo.
- Na dizalicu topline prvenstveno smo se odlučili jer smo htjeli biti neovisni o grijanju na fosilna goriva - govori nam Dejan Gorički koji sa svojom djevojkom Sanjom Ivanović gradi kuću u Križevcima. Dodaje kako očekuje uštedu energije koristeći prirodni resurs, u ovom slučaju zrak.
Kuća veličine 140 kvadratnih metara stambenog prostora u svim prostorijama ima podno grijanje, a sustav će se ljeti koristiti za hlađenje prostorije.
- Isto tako planiramo ugraditi solarne panele spojene na dizalicu topline što će nam u budućnosti još više smanjiti dodatne troškove električne energije - objašnjava nam Gorički.
Sustav će tek ugraditi u kuću, a ukupni trošak, s materijalom i montažom, bit će nešto viši od 120 tisuća kuna.
Dizalice topline i EU
- Kao tehnologija neizostavan su čimbenik u ciljevima Europske unije o postizanju konkurentnog nisko-ugljičnog gospodarstva i klimatske neutralnosti do 2050. godine. Već dulji niz godina postojeće regulative idu u smjeru poticanja primjene dizalica topline, a isto se očekuje i od budućih izmjena regulativa na razini Europske unije. Naime, njihova primjena izravno omogućuje povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u području grijanja i hlađenja. S porastom svijesti o racionalnom korištenju resursa, energije i prednostima obnovljivih izvora energije, raste interes te su iste sve češći odabir potrošača kada se razmatraju opcije za izvedbu sustava grijanja - objašnjava nam Soldo.
Kao prednosti navodi mogućnost učinkovitog pokrivanja svih potreba za toplinskom energijom nekog objekta i to velikim djelom, a moguće i u potpunosti, korištenjem obnovljive energije iz okoliša. Učinkovitost dizalice topline ocjenjuje se faktorom grijanja ili toplinskim množiteljem (eng. COP - coefficient of performance).
- On predstavlja omjer ostvarenog toplinskog učinka grijanja i privedene električne snage za pogon dizalice topline. Prosječni sezonski toplinski množitelj, ovisno o temperaturama toplinskog izvora i ponora, najčešće doseže vrijednosti od 3 do 4. Ako je sezonska učinkovitost sustava 4, znači da je sustav 75% toplinske energije uzeo iz obnovljivog izvora (zrak, voda, tlo), a 25% je električna energija koja se također u konačnici prenijela kao isporučena toplinska energija sustavu grijanja. Upravo se u tome ogleda prednost dizalica topline u odnosu na konvencionalne sustave, jer se plaća samo trećina ili četvrtina od isporučene toplinske energije - pojašnjava Soldo dodajući da je za istu isporučenu toplinsku energiju emisija ugljičnog dioksida značajno manja u odnosu na konvencionalne sustave.
Kaže kako je jasno da će dizalice topline 'ostvariti značajnu ulogu u budućem energetskom sustavu kroz nekoliko elemenata Europskog zelenog plana' budući da se nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova do 60%, a sektor grijanja, dodaje Soldo, ima udio od 27% u ukupnim emisijama CO2.
- Prilikom odabira ovog sustava razmišljao sam o uštedi koju on nudi, kao i o manjem utjecaju na zagađenje okoliša - objašnjava nam Darijo Škledar iz Križevaca koji se prilikom gradnje kuće odlučio za dizalicu topline i smatra da nije pogriješio.
Ugradio je sustav zemlja-voda što znači da u dvorištu ima položeno 700 metara cijevi. Kaže kako je sve radove, što uključuje polaganje cijevi, montažu uređaja i sam uređaj platio 90 tisuća kuna. U trenucima kada je gradio kuću nije bilo previše informacija o ovoj vrsti grijanja po forumima i na internetu pa se oslanjao na stručnu literaturu i sajmove koje je obilazio, a išao je i u Njemačku. Dvije godine nakon ugradnje sustava suočio se s problemom kada je došlo do kvara, a ovlašteni serviseri, očito nedovoljno educirani u novu tehnologiju, nisu bili baš spremni doći otkloniti kvar. Problem je intervencijom generalnog zastupnika ipak otklonjen.
Sa samim sustavom i načinom na koji funkcionira je zadovoljan.
- Imamo super grijanu kuću. Sustav funkcionira odlično, sve parametre uneseš u sustav i on brine o svemu. Uključen je 365 dana u godini i svaka soba ima termostat za podešavanje temperature. Ekstra komocija - objašnjava nam Škledar i dodaje da u njegovom slučaju u kući mora biti podno grijanje te da je temperatura vode u cijevima oko 36-37 °C.
S obzirom da je u kući površine oko 180 kvadratnih metara imao samo ovu vrstu grijanja, ne može direktno usporediti cijenu grijanja u odnosu na plin ili drva, no svakako smatra da se radi o uštedi.
- Svi uređaji u kući su na struju pa je teško odrediti koliko se točno troši na grijanje, no vjerujem da se u mom slučaju radi o otprilike 100 eura mjesečno - rekao nam je Škledar i smatra da je u ovih sedam godina, koliko koristi taj sustav, i uštedio.
Ulaganja i povrat investicije
- Inicijalna ulaganja u sustav grijanja s dizalicom topline, viša su u odnosu na sustave grijanja koji koriste neki oblik fosilnih goriva. Investicija bi se mogla procijeniti približno dvostruko višom za dizalice topline, dok su pogonski troškovi približno dvostruko niži - govori nam Soldo i napominje kako svaki slučaj treba gledati pojedinačno, pogotovo ako je riječ o obnovi.
- Naime, ako obnova zahtjeva zamjenu ogrjevnih tijela, tada su sustavi s dizalicama topline investicijski zahtjevniji od sustava s konvencionalnim izvorima. Period povrata investicija značajno ovisi i o izvedbi sustava dizalice topline te o omjeru cijene električne energije i fosilnih goriva te se kreće u rasponu od 5 do 12 godina. Viši periodi povrata karakteristični su za energetski učinkovitije, ali za izvedbu zahtjevnije, sustave koji iskorištavaju obnovljivu energiju iz tla ili vode - pojašnjava Soldo.
Škledar je svjestan da se iznos od 90 tisuća kuna, koliko je tada platio ovaj sustav, čini dosta velik, no u obzir treba uzeti i to da je od grada Križevaca dobio 30 tisuća kuna poticaja. Smatra da u obzir treba uzeti i druge faktore. Priključak plina koštao bi ga 18 tisuća kuna, a cijena kondenzacijskog bojlera u to se vrijeme kretala oko 14 tisuća kuna.
- Sve su to iznosi koje treba oduzeti od cijene sustava - smatra Škledar.
Čest je slučaj da se uz dizalicu topline ugrađuju i solarne elektrane, a takav plan ima i Škledar. Ljeti će, kako kaže, električnu energiju slati u mrežu, a zimi će povlačiti koliko mu treba za i praktički se grijati za 0 kuna.
- Tako ćemo postati samoodrživi - dodaje.
Samoodrživi žele postati i Križevci, a to je već nekoliko puta spomenuo gradonačelnik Mario Rajn.
- Ono što je nama jako bitno u smislu energetske tranzicije i činjenice da grad želi do 2030. godine ostvariti vrlo ambiciozni cilj postati energetski neovisan grad, jest uključiti građane. Smatramo da je uključivanje građana dio jedne šire paradigme koju pokušavamo promovirati, a to je da su građani prvi - poručio je Rajn nedavno na otvaranju Energetsko-klimatskog ureda.
Građanima su na raspolaganju poticaji za izgradnju fotonaponskih elektrana što su u prvom pozivu iskoristile tri obitelji. Interes je bio veći u drugom pozivu te je izdvojeno 133 tisuće kuna za 13 korisnika. Budući da je interes građana sve veći građanima će u proračunu za 2022. godinu biti na raspolaganju 500 tisuća kuna.
Iz Grada poručuju da su spremni financirati i ugradnju dizalica topline ukoliko građani pokažu interes za taj sustav, a sve o njemu mogu saznati i u Energetsko-klimatskom uredu gdje je i izložena jedna dizalica topline.
- Dizalice topline koriste se novijim objektima ili onima koji su energetski obnovljeni. Naravno da sa svakom energetskom obnovom zgrada u našem vlasništvu gledamo uvesti i dizalicu topline - odgovorili su nam iz Grada.
Prednjače skandinavske zemlje
Sustavno praćenje tržišta dizalica topline u Hrvatskoj ne postoji, a procjenjuje se da je u novim građevinama udio dizalica topline oko 50%. Hrvatsko udruženje za dizalice topline – HUDIT provodi aktivnosti oko uspostave prikupljanja podataka o broju ugrađenih sustava u Hrvatskoj, govori nam Soldo koji je i predsjednik udruženja.
- Aktivnosti u građevinskom sektoru, a pogotovo novogradnja i obnova postojećih zgrada prema nZEB (zgrade gotovo nulte energije) standardu za izravnu posljedicu imaju sve veći broj energetski učinkovitih građevina u kojima dizalice topline zauzimaju značajan udio u sustavima grijanja i pripreme potrošnih toplih voda – ističe tajnik HUDIT-a dr. sc. Luka Boban dodajući da brojka ugrađenih dizalica toplina u Hrvatskoj raste.
Navodi kako prema broju ugrađenih uređaja na 1000 kućanstava dominiraju skandinavske zemlje, a najviše se ugrađuju sustavi koji koriste okolišni zrak kao toplinski izvor. Prema podacima Europskog udruženje za dizalice topline (EHPA) prošle je godine u zemljama EU-21 prodano 1,4 milijuna dizalica topline i s obzirom na plan Europske unije njihova će popularnost još uvijek rasti.
- Industrija vezana uz dizalice topline unutar EU generira oko 79 000 radnih mjesta, od čega polovica otpada na radna mjesta instalatera i servisera, ali s izraženom tendencijom rasta. Procjenjuje se da će do 2030. godine samo tržištu Francuske pojaviti potreba za 20 000 dodatnih instalatera i servisera - zaključuje Boban.
