Google je jučer proslavio 20. rođendan. Prva asocijacija na Google uglavnom je pretraživanje bespuća interneta. I da, zahvaljujući upravo pretraživanju Google je i postao svjetski poznata tvrtka, a guglanje sinonim za online pretraživanje.
Upravo na jučerašnji datum – 4. rujna, 1998. registrirana je tvrtka Google. Učinili su to Larry Page i Sergey Brin, tada, studenti sveučilišta Stanford, Pageova i Brinova ideja a potom i misija bila je da organiziraju svjetske informacije i naprave ih dostupnim i korisnima, laganima za pronalaženje. Krenuli su kao, tada, mnogi, iz garaže. I uspjeli su. Guglanjem se mjesečno danas koristi više od 4,5 milijardi ljudi diljem svijeta, a dnevno se pretražuje tri milijarde pojmova. Impresivno. Valja znati da je Google pomeo svu konkurenciju s tržišta i ima sada 90,5 posto udjela svjetskog tržišta.
Dakle, svjetski monopol i kako trenutačno stvari stoje, nitko mu nije ni blizu, pa čak ni u pokušaju. Neprijatelja, naravno, ima, i to cijeli niz, a posljednji, vrlo moćan, koji se svrstao u tu skupinu jest ni manje ni više nego američki predsjednik Donald Trump. Nije mu bilo drago što je jednog jutra guglanjem o sebi dobio niz negativnih tekstova te je Google optužio za namještanje.
Kad ne znaš - proguglaj
Google je uistinu u svojih dvadeset godina uvelike promijenio način života i rada svih. Oblikovao je sasvim jedno novo društvo. Vjerojatno vam je bliska situacija, kada na niz običnih pitanja svojim radoznalim sugovornicima odgovarate... što me pitaš, guglaj. Bilo da se radi o imenu filma, glumca, kompozitora ili gradskim uslugama, redu letenja.. za sva ta pitanja i niz situacija jednostavno guglate i informacije su tu. Ili kako je to Deutsche Welle lijepo pokazao u svojoj anketi gdje Butch Barksdale, stručnjak za financijski sektor u Charlotteu, SAD priča: Kada sam bio tinejdžer, omiljena fraza moje majke bila je „provjeri svoju enciklopediju”. To bi uglavnom rekla kada nije znala odgovor na neko od mojih milijun pitanja ili kada je htjela da nešto naučim samostalno. Danas pitam Google, baš kao i ostatak svijeta. Ili, kako kazuje Karen Johnson, nastavnica engleskog u Washingtonu:
– Dok sam odrastala, gledala sam kviz Jeopardy s mamom. Ona je vikala odgovore prema ekranu. Zatim jednog dana – dogodio se Google. Sada se pitanja koja me zbunjuju mogu jednostavno guglati.
>> Pogledajte i mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa
Nabrojali smo neke pozitivne aspekte koje je Google donio u naš život, no valja uzeti u obzir i negativnosti. I kako to pojašnjava Aleš Živković, psihoterapeut i konzultant za razvoj lidera i grupnu koheziju, certificirani transakcijski analitičar i magistar znanosti.
– Nema sumnje da su Google i Internet utjecajali na način na koji živimo. Kao i svaki tehnološki napredak, ljudi su skloni koristiti ga kao potporu svojim ciljevima stoga i učinak nije jednoznačan. Internet je promijenio način na koji živimo kao društvo, olakšao poslovanje, način na koji se međusobno povezujemo, pa čak i način na koji se odnosimo prema sebi. Koristi se za humane svrhe kako bi se unaprijedila daljnja istraživanja i povećala kvaliteta života. Internet samim tim i Google kao alat podržava naše životne motive. I dok su motivi zdravi, dobrobit je tu – kazuje A. Živković i upozorava – No, mnogi su i promašili bit te Internet nisu prepoznali kao alat za povezivanje već odvajanje, osobni kontakti su nestali, i dok je internet postao mjesto podrške ovisnostima društva - on je i sam postao ovisnost. U kontekstu Googla potrošnja informacija postala je lakša i samim tim trenutačna. Više ne moramo ulagati napor da zadržimo sjećanja i pamtimo, što smanjuje naše kognitivne sposobnosti i više ne stvaramo. ne moramo misliti. internet misli za nas. Mi samo guglamo – kazuje Živković, stoga tvrdi valja pronaći balans.
Upravo takvo viđenje Googlea iskazala je Shalini Nair, novinarka iz Kochija,
– Nevjerojatno je to kako se oslanjamo na ovaj alat više nego na vlastito sjećanje i vještine. Kada sam ovo shvatila, ostala sam zbunjena. Odlučila sam da ću, bar za stvari koje bi već trebala znati kao što su rječnik, gramatika i značenje riječi, raditi staromodno, te se neću preispitivati svaku sekundu i provjeravati na Googleu. Znači Google me je učinio nespretnom. Negdje se mora povući crta, da ne bih jednog dana uhvatila sebe kako guglam „Kako se zovem?”
Upravo guglanjem, danas je moguće dobiti sve relevantne podatke o njihovim počecima. A rezultati pretraživanja relevantnih online stranica kažu, da Page i Brin nisu baš bili svjesni kako će Google rasti i koliko će zaživjeti u praksi i primjeni. Tek godinu nakon registriranja tvrtke 1999., doktoranti, Brin i Page odlučili su da im program ili algoritam koji su razvijali uzima puno vremena i odvraća ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu dosad učinjeno prodaju za milijun dolara. Odbio ih je te su ipak nastavili.
No, osim guglanja i pretraživanja, vjerojatno vam je iznimno poznata riječ i Android, ili operativni sustav za mobilne telefone koji zapravo nastao u Googleu. Jednako tako YouTube ili neprikosnoveni vladara video uradaka, jednako tako niknuo je u Googleu. Gmail, elektronička pošta, neodvojiva je od Google, kao i preglednik Chrome, tu su i Google karte, Prevoditelj...
“Nemojte biti zli”
Googleova filozofija uključuje krilaticu “Nemojte biti zli”. Ipak, vremena se mijenjaju. Mnogi danas Google prozivaju i tvrde suprotno. Zašto? Jer je Google jednostavno najveća arhiva podataka o nama, Google zna doslovno sve, i gotovo da nema načina da izmaknete njegovim spoznajama i daljnjem prikupljanju podatak. Možete si utvarati i da ne zna gdje ste. No, kako priznaju IT-jevci, uglavnom nemate šanse. Pritisak na zaštitu privatnosti postoji. S malim izgledima da se stanje popravi.
A možemo se vratiti i Trumpu, iz sasvim krivih razloga mogao bi potaknuti novu regulaciju ili barem promišljanje o njoj. Eto, mi smo ispričali svoju priču, a za sve dodatne detalje znate već - guglajte.
Najveci spijun na svijetu. Oglupljuje ljude.