Razvijamo li se kao digitalna ekonomija i društvo te kakav je, kad je o tome riječ, omjer snaga unutar Europske unije? Sudeći prema posljednjim osvježenim podacima tzv. digitalnog indeksa DESI, Hrvatska je, nažalost, na začelju ljestvice, drži tek 24. mjesto od 28 država EU. Svrstani smo u one koji loše napreduju, a osim nas, tu su i Bugarska, Cipar, Češka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Premda ukupno ne stojimo dobro, nije sve baš ni toliko crno. Prema nekim indikatorima u samom smo vrhu EU, primjerice po integraciji digitalne ekonomije u malim i srednjim poduzećima i njihovu proboju na online tržište. A uvjerljivo smo najgori kad je riječ o povezivosti, pogotovo o fiksnom širokopojasnom pristupu internetu.
Potrebno 700 milijuna eura
Indeks DESI zapravo pokazuje sposobnost neke države da iskoristi globalni zamah digitalne ekonomije i multiplicira potencijale koje otvara digitalizacija. Države koje bolje stoje na ovoj ljestvici mogu očekivati brži rast ekonomije, lakše privlačenje stranih investicija, brži rast životnog standarda građana i općenito veći prosperitet za mlade u sljedećih 10-ak godina, naglašava Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra i koordinator projekta eSkills for Jobs za Hrvatsku.
No krenimo redom. Indeks DESI čini pet pokazatelja: povezivost, ljudski potencijali, korištenje interneta, integracija digitalne ekonomije i digitalne javne usluge. Kada se radi o povezanosti s internetom, Hrvatska se nalazi na samom začelju EU. Broj kućanstava spojenih na internet stagnira zadnje dvije godine. Brzina interneta je bitna, a u našem slučaju samo 1,1 posto kućanstava pretplaćeno je na brzine pristupa veće od 30 Mbit/s, dok je prosjek EU 26 posto.
“Uočljiva je niska razina razvoja širokopojasnog interneta jer je Hrvatska među najlošijima u EU uz Grčku i Italiju. Hrvatska zaostaje i kad je riječ o razvoju infrastrukture za superbrzi internet te je posljednja u EU po broju korisnika mreža sljedeće generacije. Tu, doduše, bilježimo određen napredak jer trenutačno imamo između 25 i 30 posto kućanstava kojima je dostupna infrastruktura koja omogućava brzine veće od 100 Mbit/s”, objašnjava Adrian Ježina, predsjednik udruženja ICT-a pri HUP-u i član uprave Vipneta.
Da bi RH ostvarila ciljeve europske digitalne agende, potrebno je ulaganje od najmanje 700 milijuna eura. Od toga je tek nešto manje od trećine moguće osigurati iz strukturnih EU fondova, dok bi dvije trećine trebale doći od privatnih investitora tj. telekomunikacijskih operatora. Stoga je logičan preduvjet osigurati strateško partnerstvo privatnog i javnog sektora te primijeniti najučinkovitije investicijske modele i što prije što veći broj hrvatskih kućanstava povezati na brzi internet.
Indeks povezanosti u slučaju RH ima dvije strane medalje. Investicije i brzina razvoja mobilne LTE mreže pozicioniraju RH u gornji razred zemalja EU, na 10. mjesto, smatra Boris Drilo, direktor strategije T-HT-a. Raspoloživost radiofrekvencijskog spektra omogućila je da u RH među prvima u EU ponudimo najveće raspoložive brzine prijenosa od 150 Mbit/s. S druge pak strane, znatne investicije HT-a u fiksnu optičku infrastrukturu u 2015. još nisu dovoljno vidljive, tek će ih pokazati novo mjerenje za iduću godinu, objašnjava Boris Drilo.
Kada se pak radi o ljudskom kapitalu, tu se mogu otkriti faktori koji utječu na relativno nizak plasman Hrvatske u svim potkategorijama, ali i prostor za poboljšanja. U Hrvatskoj se nedovoljno pažnje posvećuje cjeloživotnom obrazovanju i kontinuiranom usavršavanju zaposlenika, stoga ne čude niski rezultati. Osim toga, velik udio stanovništva, primarno onog starijeg, ne zna koristiti računala, internet i digitalne usluge. Po indikatoru osnovnih digitalnih vještina, Hrvatska je na indeksu DESI na trećem mjestu – ali od kraja popisa, iza nje su jedino Rumunjska i Bugarska, kaže H. Balen te dodaje kako je zabrinjavajuće da unatoč ovakvim jasnim pokazateljima u Hrvatskoj još uvijek ne postoje sustavne mjere stjecanja digitalnih kompetencija odraslih. Zanimljivo je i ohrabrujuće, smatra Balen, da smo po relativnom indikatoru mladih koji završavaju STEM (prirodne i tehničke znanosti, inženjerstvo, matematika) dosegli čak trinaestu poziciju. U Hrvatskoj se posljednjih godina ovaj indikator pomalo oporavlja – recimo, računalstvo godišnje završi oko 1500 prvostupnika i magistara.
Slabo povezane institucije
Korištenje interneta kategorija je koja pokazuje ogroman potencijal za napredovanje, no to se još ne prepoznaje. Ni u segmentu indikatora korištenja interneta za informiranje, komunikaciju i elektroničke transakcije nismo briljantni. Jedino smo po korištenju društvenih mreža i korištenju videopoziva iznad prosjeka EU, dok u segmentima elektroničkog bankarstva i e-trgovine i dalje zaostajemo.
Integracijom digitalnih tehnologija u poslovanje možemo poboljšati učinkovitost u savladavanju zadataka i procesa – možemo učiniti više uz korištenje manje resursa, manje transporta, manje putovanja i ukupno manje troškova, kazuje nam Ratko Mutavdžić. Iskorištavanje “digitalne prilike” hrvatskih organizacija može uroditi većom produktivnošću i povećanom konkurentnošću, smatra R. Mutavdžić, član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge ICT, osvrćući se na rezultate koje Hrvatska postiže u segmentu integracija digitalne tehnologije. Za razliku od velikih organizacija, posebna prednost u ovom segmentu za Hrvatsku su mala i srednja poduzeća, gdje smo iznad europskog prosjeka po postotku onih koji svoje proizvode nude na internetu (u Hrvatskoj 25% takvih poduzeća posluje na internetu, u EU je prosjek 15%). U kategoriji digitalnih javnih servisa imamo zaista dobre pokazatelje: u kategoriji e-zdravlja RH je među prvih devet zemalja EU, a na prvom smo mjesto kad je riječ o e-receptima. S druge strane, najlošiji smo u kategoriji e-uprave i uvjerljivo najlošiji kad je riječ o “pre-filled forms”, što ukazuje na vrlo nisku razinu povezanosti baza podataka raznih institucija. Tu postoji znatan prostor za napredak pa jedan od prioriteta treba biti snažnija digitalizacija javne i državne uprave, zaključuje Adrian Ježina.
Ali zato imamo crkvi po glavi stanovnika x2!